HAYSOV KODEKS

HAYSOV KODEKS (engl. Hays Code), popularan naziv za proizvodni kodeks (Production Code) koji su na poticaj → W. H. Haysa 1930. sastavili Martin I. Quigley, izdavač filmskotrg. izdanja, katolik-laik, i Daniel A. Lord, sveučilišni nastavnik, isusovac. Bio je to samonadzorni (autocenzorski) cenzorski kodeks udruženja film. producenata i distributera (Motion Picture Producers and Distributors of America, akr. MPPDA). Kodeks je određivao opće standarde dobrog ukusa i pojedinačno propisivao što i kako se smije, a što ne smije prikazivati na filmu. Brigu nad provedbom tog kodeksa imao je prvo tzv. → Haysov ured, a nakon 1934. Administracija proizvodnog kodeksa (Production Code Administration), popularno nazvana Breenovim uredom (Breen Office), prema Josephu I. Breenu, koji je bio njen direktor.

U općim principima kodeksa zahtijevalo se da se ne proizvode filmovi koji »snižavaju moralne standarde« gledalaca, a posebni propisi bili su svrstani po osjetljivim područjima: kriminal, seks, vulgarnost, opscenost, blasfemija i profaniranje, kostimi, plesovi, religija, lokacije, nacionalni osjećaji, naslovi i odbojni sadržaji. Propisi su posebno, npr., zabranjivali prikazivanje i spominjanje abortusa, homoseksualnosti i dr. »perverzija«, međurasnih spolnih odnosa, incesta, nezakonitog širenja droge i dr., a određivali su i načine kako se smiju (ili ne smiju) prikazati, npr., ubojstvo iz samilosti, pogubljenje, nasilje, okrutnost prema životinjama, kidnapiranje, preljub, ljubljenje, golotinja, rađanje, svećenstvo i dr. Poimence se, također, branilo spominjanje nepristojnih riječi, uvredljivo spominjanje rasnih, relig. i etničkih grupa i dr.

Nepridržavanje propisâ kodeksa povlačilo je izostanak cenzorskog pečata te nemogućnost ili vrlo ograničenu mogućnost da se film prikaže u kino-dvoranama. Veći prekršitelji normi kodeksa (producenti, redatelji, scenaristi i glumci) mogli su dospjeti na → crne liste.

Donošenje kodeksa omogućilo je centralizaciju cenzure u SAD, a cenzuriranje je učinilo predvidljivim, neproizvoljnim činom. Međutim, kako je kodeks zabranjivao ili ograničavao prikazivanje niza društveno i životno važnih pojava, njegova primjena pridonijela je snaženju idealizatorskih tendencija u prikazivanju društva u hollywoodskim filmovima 30-ih i 40-ih godina; pojava kodeksa pridonijela je također bogaćenju film. retorike, premda mu to nije bila svrha, jer su autori bili prisiljeni da pronalaze nove, suptilne načine nagovještavanja zabranjenih tema.