GARLAND, Judy

GARLAND, Judy (pr. ime Frances Ethel Gumm), am. glumica i pjevačica (Grand Rapids, Minnesota, 10. VI 1922 — London, 22. VI 1969). Majka → L. Minnelli. Iz obitelji vodviljskih glumaca, na pozornici (u kinu svojih roditelja) debitira sa 3 godine, zatim nastupa i u tri kratkometr. filma (1929/30) u pjevačko-plesačkom triu sa sestrama (The Gumm Sisters; The Garland Sisters); ne imajući uspjeha, trio se brzo raspao. God. 1935, u razdoblju procvata muz. filmova i velike popularnosti dječjih glumaca, dobiva angažman u kompaniji MGM. Najprije nezamijećena epizodistica, prvi se put iznimno ističe »točkom« u Broadwayskoj melodiji iz 1938. (1937) R. Del Rutha, a iste godine popularnost povećava po prvi put nastupivši uz već uspješnog M. Rooneyja (do 1943. partneri su u 8 filmova) u jednoj od najpopularnijih am. serija — o Andyju Hardyju (→ hardy family) te u filmovima B. Berkeleyja, u kojima posebno dolaze do izražaja njezine pjevačke sposobnosti, plesački žar i nepatvorena mladenačka živahnost. Zahvaljujući tim filmovima, kojima kreira — za am. ukus — tip idealne tinejdžerke iz srednje klase, te uspjehu jednog od najpopularnijih dječjih filmova Čarobnjak iz Oza (1939) V. Fleminga, u kojem pjeva »hit« Over the Rainbow, 1940. i 1941 (kasnije još 1945) dolazi na listu desetoro glumaca čiji filmovi donose najveće prihode. Prijelaz iz djetinje dobi u djevojačku ne ometa njezinu karijeru i do 1950. nastupa u nekima od najuspjelijih muz. filmova svih vremena: Srest ćemo se u St. Louisu (1944, s njezinim novim »hitom« Trolley Song), Priče s Broadwaya (1946) i Gusar (1948), svi u režiji njenoga drugog supruga V. Minnellija, te u Uskršnjoj svečanosti (1948) Ch. Waltersa. Krajem 40-ih godina u njezinoj karijeri počinju teškoće, koje će je pratiti do kraja života — sukobi sa studijem čijem se diktatu ne zna suprotstaviti, nesređeni privatni život (5 brakova), sklonost debljanju (još od djetinjstva), kasnije i alkoholizam. Izgubivši 2 ponuđene uloge, od poč. 50-ih godina daje samostalne koncerte; osjećajnošću interpretacijâ i »neponovljivim« altom postiže izvanredne uspjehe na najznamenitijim pozornicama svijeta. To joj pribavlja ulogu u filmu Zvijezda je rođena (1954) G. Cukora: taj lik glumice-početnice, supruge propala glumca (J. Mason), donosi joj nominaciju za Oscara, ali ne i ponovno povjerenje studija. Vraća se kazalištu i koncertima; na filmu nastupa još u tri filma poč. 60-ih godina, no usprkos povoljnim ocjenama ne uspijeva vratiti status zvijezde. Fizički iscrpljena, potpuno demoralizirana, slučajno umire od prevelike doze pilulâ za spavanje. God. 1939. dobila je specijalnog Oscara kao najbolja mlada glumica. Nastupila je u ukupno 32 cjelovečernja filma.

Ostale važnije uloge: Punokrvni ne plaču (A. E. Green, 1937); Djeca pod oružjem (B. Berkeley, 1939); Osnujmo orkestar (B. Berkeley, 1940); Mala Nellie Kelly (N. Taurog, 1940); Ziegfeldova djevojka (R. Z. Leonard, 1941); Djeca na Broadwayu (B. Berkeley, 1941); Za mene i moju djevojku (B. Berkeley, 1942); Predstavljanje Lily Mars (N. Taurog, 1943); Tisuće kliču (G. Sidney, 1943); Uzbuna (V. Minnelli, 1945); Harveyjeve djevojke (G. Sidney, 1946); Dobroga starog ljeta (R. Z. Leonard, 1949); Ljetno kazalište (Ch. Walters, 1950); Suđenje u Nürnbergu (S. Kramer, 1961); Dijete čeka (J. Cassavettes, 1963); Mogla bih nastaviti pjevati (R. Neame, 1963).

LIT.: B. Steiger, Judy Garland, New York 1969; J. Morella/E. Z. Epstein, Judy: The Films and Career of Judy Garland, New York 1969; M. Torme, The Other Side of the Rainbow, New York 1970; D. Mellton, Judy: A Remembrance, Hollywood 1972; A. Di Orio, Little Girl Lost: The Life and Hard Times of Judy Garland, New Rochelle 1973; B. Baxter, The Films of Judy Garland, London 1974; J. Juneau, Judy Garland, New York 1974; A. Edwards, Judy Garland, New York 1974; V. Minnelli/H. Arce, I Remember It Well, Garden City 1974; A. Rogers St. Johns, Some Are Born Great, Garden City 1974; D. Dahl/B. Kehoe, Young Judy, New York 1975; G. Frank, Judy, New York 1975; Ch. Finch, Rainbow: The Stormy Life ot Judy Garland, New York 1975.