BROOKS, Richard

BROOKS, Richard, am. redatelj, scenarist, producent i pisac (Philadelphia, 18. V 1912). Studirao na sveučilištu Temple. Od 1934. sport. komentator na radiju (WNEW, NBC). Bavi se kaz. režijom i piše kratke priče za NBC, a tada uspostavlja i prve kontakte s Hollywoodom: radi na dijalozima scenarijâ kompanije Universal. Sudjeluje u II svj. ratu (u mornaričkoj pješadiji), ali i surađuje na nekoliko film. scenarija: Grešni grad (R. Enright, 1942), Bijeli divljak (A. Lubin, 1943), Moja najbolja djevojka (A. Mann, 1944) i Žena-kobra (R. Siodmak, 1944). Nakon rata B. se ogledao kao književnik; prvi roman Ozidani rov (The Brick Foxhole, 1945) ekraniziran je 1947. pod nazivom Unakrsna vatra (E. Dmytryk). Poslije slijede romani Vrelišta (Boiling Point, 1948) i Producent (The Producer, 1951), kraće djelo koje veoma neposredno analizira hollywodske produkcijske odnose. U neposredno poslijeratnom razdoblju B. se i nadalje s uspjehom okušava kao scenarist, npr. za filmove Gruba sila (J. Dassin, 1947), Otok Largo (J. Huston, 1948), Svaki broj igra (M. LeRoy, 1949) i Najava oluje (S. Heisler, 1951). Potpomognut od C. Granta, 1950. prema vlastitoj priči režira svoj prvi film Kriza (Crisis). Od tada, B. se posvećuje režiji; međutim, nakon 1960. često je i producent svojih filmova, a izuzev u tri, njihov je i scenarist ili koscenarist. Između 1958. i 1967. ističe se sklonošću za adaptacije vrlo poznatih knjiž. djela; tako, ekranizira Braću Karamazove (Brothers Karamazov, 1958) prema romanu F. M. Dostojevskoga, Mačku na vrućem limenom krovu (Cat on a Hot Tin Roof, 1958) i Slatku pticu mladosti (Sweet Bird of Youth, 1962) prema djelima T. Williamsa, Elmera Gantryja, šarlatana (Elmer Gantry, 1960) prema S. Lewisu, Lorda Jima (1965) prema J. Conradu i Hladnokrvne (In Cold Blood, 1967) prema T. Capoteu. U njegovom opusu zamjetljiva je i sklonost prema aktualnoj društv. problematici; tako, U zadnji čas (Deadline USA, 1952) obrađuje temu novinarske odgovornosti, Džungla na školskoj tabli (The Blackboard Jungle, 1955) maloljetničke delinkvencije. Nešto vrijedno (Something of Value, 1957) zaostalosti Crne Afrike, Elmer Gantry, šarlatan korijenâ vjerskog fanatizma u SAD, Hladnokrvni uzrokâ zločinâ u suvremenom društvu, napokon, Tražeći gospodina Goodbara (Looking for Mr. Goodbar, 1977) frustracijâ, seksualne opsjednutosti i podvajanja ličnosti u velegradskom životu.

U većini Brooksovih filmova zapaža se i zanimanje za psihološki složene, često i izopačene osobe (neurotike, fanatike, pervertite, kriminalce), također i nastojanje da se iskuša u najrazličitijim žanrovima — soc. drami, melodrami, vesternu, krim. filmu. S obzirom, pak, na odnos prema žanrovskom filmu, teži stilskom i tematskom obogaćivanju žanrovskih obrazaca, što osobito dolazi do izražaja u ratnom filmu Ljubav na bojištu (Battle Circus, 1953), u vesternu Profesionalci (The Professionals, 1966), i vrlo uspjelom ironijskom thrilleru Dolari (Dollars, 1971). Postupno prilagođavajući stil i odnos prema građi, novom ukusu, do kraja 70-ih godina B. neprekidno stvara filmove koji postižu zadovoljavajući komerc. uspjeh i koji su umj. vrijednošću znatno iznad prosjeka hollywoodske produkcije.

Ostali filmovi (kao redatelj): Lagani dodir (The Light Touch, 1951, i scenarist); U zaklon! (Take the High Ground, 1953); Žena s napuljskih ulica (The Flame and the Flesh, 1954); Kad sam posljednji put vidio Pariz (The Last Time I Saw Paris, 1954); Posljednji lov (The Last Hunt, 1956, i scenarist); Svadbeni ručak (The Catered Affair, 1956); Sretan završetak (The Happy Ending, 1969); Zagrizi metak (Bite the Bullet, 1975, i scenarist); Krivo je pravo (Wrong Is Right, 1982).

LIT.: P. Cowie, Fifty Major Film-Makers, London 1976.