BRENON, Herbert

BRENON, Herbert, am. redatelj ir. podrijetla (Dublin, 13. I 1880 — Los Angeles, 21. XI 1958). Sin londonskoga novinskog urednika i kritičara, studira na sveučilištima u Dublinu i Londonu. U SAD odlazi 1896; isprva je redatelj i glumac u dramama i vodviljima, a od 1906. radi za kompaniju Universal kao montažer i scenarist. Kao redatelj debitira 1910. filmom Sve za nju (All for Her); 1914. angažira ga Fox, a 1927. Paramount. U početku režira po jedan kratkometr. film. tjedno, a za te filmove piše i scenarije te katkada u njima glumi. Režirao je nekoliko filmova i u Vel. Britaniji i Italiji. Otvoreno je istupao protiv uvođenja zv. tehnike, no ipak je nastavio red. karijeru i u zv. razdoblju. Povukao se 1940.

B. je jedan od najplodnijih hollywoodskih redatelja (više od 300 filmova) i ujedno jedan od najreprezentativnijih, vrhunskih »zanatlija« nij. razdoblja. S jednakim uspjehom režira filmove Foxove zvijezde Th. Bare (Slučaj Clémenceau — The Clemenceau Case, 1915 Kreutzerova sonata — The Kreutzer Sonata, 1915), A. Nazimove (Ratne nevjeste — War Brides, 1916), plivačice Annette Kellerman (Neptunova kći — Neptune's Daughter, 1914), pov. filmove (Ivanhoe, 1913, u Vel. Britaniji), adaptacije knjiž. djela (npr. Veliki Gatsby — The Great Gatsby, 1926, prema F. S. Fitzgeraldu), bajke (Peter Pan, 1924; Poljubac za Pepeljugu — A Kiss for Cinderella, 1926, oba prema djelima Jamesa Barriea), te filmove koji mu donose najveći ugled u producenata, djela koja teže tipičnoj hollywoodskoj grandioznosti (Alahov vrt — The Garden of Allah, 1921, i Beau Geste, 1926).

Ostali važniji filmovi: Trajni grijeh (Eternal Sin, 1917); Prazni džepovi (Empty Pockets, 1917); Kći bogova (Daughter of the Gods, 1915); Španjolski plesač (The Spanish Dancer,. 1923); Ulica zaboravljenih (The Street of Forgotten Men, 1925); Sorrell i sin (Sorrell and Son, 1927, u Vel. Britaniji); Smij se, klaune, smij! (Laugh Clown Laugh, 1928); Spašavanje (The Rescue, 1929); Žuti pijesak (Yellow Sands, 1938).