BOGARDE, Dirk

BOGARDE, Dirk (pr. ime Derek Van Den Bogaerde), brit. filmski glumac (London, 28. III 1920). Sin Nizozemca, urednika umj. rubrike londonskog »Timesa«. Studira glumu na Kraljevskoj dramskoj akademiji (akr. RADA); istodobno radi kao scenograf i reklamni umjetnik. Od 1939. član je Amersham Repertory Company, gdje igra manje uloge, a iste godine statira i u jednom filmu. Profesionalno se počinje baviti glumom tek nakon II svj. rata, kad mu uspjeh u londonskoj predstavi Moć bez slave (1947) donosi dugoročni ugovor s film. poduzećem Rank. Prvi zapažen nastup ima ulogom ubojice u Plavoj svjetiljci (B. Dearden, 1950), i otada postupno postaje jedan od najkomercijalnijih brit. glumaca, pojavljujući se u mnogim osrednjim filmovima, od thrillera i ratnih filmova do komedija i kostimiranih melodrama. Popularnost mu pribavlja serija komedijâ o pustolovinama mladog liječnika, počevši od Doktora u kući (R. Thomas, 1954). Nakon osjetljive interpretacije homoseksualca u Žrtvi (B. Dearden, 1961), B. se u toku 60-ih godina sve više opredjeljuje za karakterne uloge. Postaje omiljeni glumac J. Loseyja i idealni tumač ljudskih slabosti, duhovne praznine i dvosmislenosti odnosa klasne sredine u kojoj živi, igrajući podmukloga i dekadentnog slugu u Sluzi (1963) i frustriranog intelektualca u Nesreći (1967). Od kraja 60-ih godina uspješno nastupa u sličnim karakternim ulogama i u međunar. produkcijama, posebno zapaženo u Sumraku bogova (1969) i Smrti u Veneciji (1971) L. Viscontija, Noćnom portiru (1974) L. Cavani i Beznadnosti (1977) R. W. Fassbindera. Do 1984. snimio je više od 60 filmova. Objavio je autobiografske proze Postiljon pogođen munjom (A Postillion Struck By Lightning, 1977) i Zmije i očice na čarapama (Snakes and Ladders, 1978), koje su dobile i priznanja knjiž. kritike. Glumi i na televiziji (npr, tv-film Priča o Patriciji Neal A. Harveyja i A. Pagea).

Ostale važnije uloge: Kvartet (omnibus, epizoda H. Frencha, 1948); Tajna sobe br. 19 (T. Fisher, 1950); Progonjen (Ch. Crichton, 1952); Uspavani tigar (J. Losey, 1954); Tamna sjena (L. Gilbert, 1955); Doktor na moru (R. Thomas, 1955); Španjolski vrtlar (Ph. Leacoock, 1956); Priča o dva grada (R. Thomas, 1958); Jer vjetar ne zna čitati (R. Thomas, 1958); Doktorova dilema (A. Asquith, 1959); Pjesma bez kraja (Ch. Vidor, 1960); Pobunjenici (L. Gilbert, 1962); Mogla bih nastaviti pjevati (R. Neame, 1963); Doktor u nevolji (R. Thomas, 1963); Rafali u zoru (J. Losey, 1964); Darling (J. Schlesinger, 1965); Modesty Blaise (J. Losey, 1966); Kuća naše majke (J. Clayton, 1967); Sebastijan (D. Greene, 1968); Obrana optužuje (J. Frankenheimer, 1968); Oh, kakav divan rat! (R, Attenborough, 1969); Tajanstvena Justine (G. Cukor i J. Strick, 1969); Zmija (H. Verneuil, 1973); Providnost (A. Resnais, 1977); Nedostižni most (R. Attenborough, 1977).

LIT.: M. Hinxman/S. D'Arcy, The Cinema of Dirk Bogarde, New York 1975.