CHRISTIAN-JAQUE

traži dalje ...

CHRISTIAN-JAQUE (pr ime Christian Maudet), franc. redatelj (Pariz, 4. IX 1904). Poslije studija likovnih umjetnosti bavi se film. žurnalizmom (»Cinégraf«, 1927—30), film. plakatom i scenografijom, a zatim asistira (J. Duvivier) i snima kratkometr. filmove. Na igr. filmu debitira djelom Zlatna posuda (Bidon d'or, 1932). Nakon nekoliko osrednjih filmova snima Bjegunce iz Saint-Agila (Les disparus de Saint-Agil, 1938), uspjelo djelo suzdržane liričnosti, duhovit opis romant. pustolovinâ dvanaestogodišnjakâ; autor romana po kojem je snimljen taj film, Pierre Véry, i kasnije će mu biti prisan suradnik. Filmovi o skladatelju H. Berliozu Fantastična simfonija (La symphonie fantastique, 1942) i osnivaču Crvenog križa H. Dunantu Čovjek čovjeku (D'homme à hommes, 1948), u kojima gl. uloge tumači J.-L. Barrault, svjedoče o autorovoj sposobnosti, koja se i kasnije iskazivala, da uvijek stvori korektan, najčešće komercijalno uspješan film, bez obzira da li snima prema izravnom scenar. predlošku ili da adaptira knjiž. djela (Maupassant, Stendhal, Zola i dr.). Teh. virtuoznost vidljiva je i u Grudi loja (Boule de suif, 1945), spoju dviju Maupassantovih novela. Jedno od najdopadljivijih djela ovog autora svakako je Fanfan la Tulipe (1951), temeljen na najboljim tradicijama pustolovnih filmova o D'Artagnanu i Zorrou; film je diljem svijeta polučio uspjeh svojom maštovitošću i peckavim humorom, a njegovoj popularnosti pridonio je i G. Philipe. Veliki odjek imao je i film Kad bi svi momci svijeta (Si tous les gars du monde, 1955), koji kroz priču o radio-amaterima (na kojoj je surađivao i H.-G. Clouzot) zagovara humanizam i solidarnost među ljudima i narodima.

Poseban i u široj javnosti najpoznatiji je njegov ciklus filmova pov. tematike ili prema poznatim knjiž. djelima, u kojima je nastupala njegova tadašnja supruga Martine Carol, kojih je ambicija bila prodor na svjetsko tržište (npr. Lukrecija Borgia — Lucrèce Borgia, 1953; Gospođa Du Barry — Madame Du Barry, 1954; Nana, 1954). Režirao je 64 igr. filma.

Ostali važniji filmovi: Pametnjakovići iz Jedanaeste (Les dégourdis de la Onzième, 1936); Pakao anđelâ (L'enfer des anges, 1939); Ubojstvo Djeda Mraza (L'assassinat du Père Noël, 1941); Carmen (1942); Povratnik (Un revenant, 1946); Parmski kartuzijanski samostan (La Chartreuse de Parme, 1948); Singoala (Singoalla, 1949); Izgubljene uspomene (Souvenirs perdus, 1950); Divna stvorenja (Adorables créatures, 1952); Nathalie (1957); Zakon je zakon (La loi c'est la loi, 1958); Babette ide u rat (Babette s'en va-t-en guerre, 1959); Madame Sans-Gêne (1961); Crni tulipan (La tulipe noire, 1963); Druga istina (La seconde vérité, 1966); Revolverašice (Les pétroleuses, 1971); Doktor Pravda (Dr. Justice, 1975).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

CHRISTIAN-JAQUE. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/955>.