LZMK

Filmska enciklopedija

ALEXÉİEF, Alexandre Filmska traka traži dalje ...

ALEXÉİEF, Alexandre, franc. redatelj, slikar i animator rus. podrijetla (Kazanj, 18. IV 1901 — Pariz, 8. VIII 1982). Od 1921. živi i radi u Parizu kao kaz. scenograf, ilustrator i grafičar. Sa suprugom C. Parker konstruira prvi igličasti ekran (écran d'épingles) i 1932. počinje rad na filmu Noć na pustoj gori (Une nuit sur le mont chauve, 1933) prema glazbi Musorgskog. Igličasti ekran je elastična ploča (oko 1 m2) kroz koju je probodeno više stotina tisuća igala, dugih nekoliko cm (ekran iz 1932. ima 500 000 igala, a onaj napravljen u Kanadi 1942 — 1000 000 igala); specijalnim valjčićima potiskuju se vršci igala s prednje strane ekrana i ucrtavaju pojedine faze budućeg prizora. Crtežu, tako »upisanom« u gust igličasti raster, izražajnost povećava igra svjetla i sjene, postignuta pažljivim razmještajem svjetlosnih izvora. U toj tehnici nema odvojenih faza, prizori se »slikaju« i snimaju kontinuirano, jedan za drugim, a svaka pogreška zahtijeva ponovnu elaboraciju cijelog prizora. Taj iznimno složen izvedbeni i stvaralački postupak rezultira na ekranu slojevitim kretanjem svjetlosne magme koja gradi i razgrađuje oblike posebne izražajnosti: riječ je o vizualnoj i poetskoj vrijednosti, nalik pokretnoj grafici. Dovršena nakon 18 mjeseci, Noć na pustoj gori postigla je izvanredan uspjeh u umj. krugovima Pariza. A. odbija serijsko (komercijalno) iskorištavanje svoje tehnike i s pomoću nje realizira još Usput (En passant, 1943, u Kanadi), uvertiru i finale za Proces (1962) O. Wellesa, Nos (Le nez, 1963) prema Gogolju te Slike s izložbe (Tableaux d'une exposition, 1972) i Tri teme (Trois thèmes, 1980) prema glazbi Musorgskog. Od 1951. eksperimentira s pomoću »iluzionističkih tijela« i stvara novu tehniku totalizacije (totalisation) kojom realizira kratke reklamne filmove Dimovi (Fumées, 1952), Gorući grm (Buisson ardent, 1955), Sjeme zemlje (Sève de la terre, 1955), Voda (L'eau, 1964) i dr. Svoje nazore o umjetnosti animacije A. izlaže u predgovorima knjiga Mickey Mause i poslije (G. Bendazzi, 1978) i Uvod u estetiku kinematografske animacije (R. Munitić, 1980).

Noć na pustoj gori smatra se prekretnim remek-djelom jedinstvene oblikovne vještine. Izdvojen od ostalih, oslonjen na složenu tehnologiju i poseban senzibilitet, opus Alexéieffa tek u novije vrijeme vrši utjecaj na druge umjetnike (npr. Pejzažist 1976, J. Drouina, Kanada).

R. Mun.


Citiranje:
ALEXÉİEF, Alexandre. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 4.6.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=85>.

kratice i simboli