CARDINALE, Claudia

CARDINALE, Claudia, tal. glumica (Tunis, 15. IV 1939). Kći tal. iseljenika; 1957. pobjeđuje na natjecanju za »najljepšu talijansku djevojku u Tunisu«. Iste se godine prvi put pojavljuje u cjelovečernjem igr. filmu, tumačeći sporednu ulogu u tuniskom filmu Goha J. Baratiera. Nakon toga odlazi u Rim, gdje neko vrijeme pohađa glum. tečajeve na Centro Sperimentale di Cinematografia, te istodobno nastupa u epizodnim ulogama u nekoliko filmova. Njen nagli uspon potkraj 50-ih godina uvjetovan je privremenim odlaskom tada najvećih tal. ženskih zvijezda Sophije Loren i Gine Lollobrigide u Hollywood; potpomognuta svojim tadašnjim suprugom, producentom Francom Cristaldijem, C. postaje jednom od najpopularnijih tal. zvijezda 60-ih i prve polovice 70-ih godina, iako nikada nije dostigla popularnost svojih dviju prethodnica. Tamnoputa, duboka i ponešto oporog glasa, nastavlja tradiciju tipa temperamentne žene tal. juga, pa u velikom broju komerc. filmova tumači likove pučkih ljepotica, ali i žena koje upravo zbog svoje vanjštine dolaze u sukob s okolinom. Međutim, likom mlade i pomalo djetinjaste djevojke-lutalice u filmu Djevojka s kovčegom (V. Zurlini, 1961) ona u tal. kinematografiji označuje prijelaz od tipa → pin-upa prema tipu → nimfete, koja svojim zavodljivim izgledom, ponekad i perverznom naivnošću, obično upropaštava muškarca. Rastavši se 1970. od Cristaldija, C. snima manje, no vezujući se za redatelja Pasqualea Squitierija, od sredine 70-ih godina ponovno nastupa sve intenzivnije. Do 1984. igrala je u šezdesetak filmova, a glumački najvrednija ostvarenja dala je u filmovima Osam i po (1963) F. Fellinija, te Rocco i njegova braća (1960), Gepard (1963) i Drage zvijezde Velikog medvjeda (1965) L. Viscontija; potonje mnogi kritičari smatraju njenom ulogom karijere.

Ostale važnije uloge: Obično nepoznati lopovi (M. Monicelli, 1958); Prva noć (A. Cavalcanti, 1958); Prokleta prijevara (P. Germi, 1960); Austerlitz (A. Gance, 1960); Lijepi Antonio (M. Bolognini, 1960); Stranputica (M. Bolognini, 1961); Cartouche (Ph. de Broca, 1962); Senilnost (M. Bolognini, 1962); Bubeova djevojka (L. Comencini, 1963); Ružičasta pantera (B. Edwards, 1964); Indiferentni (F. Maselli, 1964); Profesionalci (R. Brooks, 1966); Kao sova danju (D. Damiani, 1967); Ne pravi valove (A. Mackendrick, 1967); Bilo jednom na Divljem zapadu (S. Leone, 1968); Opljačkaj bližnjega svoga (F. Maselli, 1969); S.O.S. Nobile (M. K. Kalatozov, 1970); Gerardove avanture (J. Skolimowski, 1969); Audijencija (M. Ferreri, 1971); Revolverašice (Christian-Jaque, 1971); Marseilleski klan (J. Giovanni, 1972); Krvava braća (P. Squitieri, 1974); Libera, ljubavi moja (M. Bolognini, 1975); Zatvoreni obiteljski krug (L. Visconti, 1975); Zajednički osjećaj stida (A. Sordi, 1976); Gvozdeni prefekt (P. Squitieri, 1977); Pištolj (P. Squitieri, 1978); Corleone (P. Squitieri, 1978); Djevojčica u plavom (A. Bridges, 1978); Koža (L. Cavani, 1980); Fitzcarraldo (W. Herzog, 1982); Vucibatina (J. Giovanni, 1983); Henrik IV (M. Bellocchio, 1984); Claretta (P. Squitieri, 1984).

LIT.: A. Moravia, Claudia Cardinale, Milano 1963.