LZMK

Filmska enciklopedija

CAINE, Michael Filmska traka traži dalje ...

CAINE, Michael (pr. ime Maurice Joseph Micklewhite), brit. filmski glumac (London, 14. III 1933). Od šesnaeste godine radi kao nekvalificirani radnik i glumi u amat. predstavama; tek nakon odsluženja vojnog roka započeo je profesionalnu glum. karijeru igrajući male uloge u provincijskim kazalištima i na brit. televiziji. Od 1956 (Brežuljak u Koreji J. Amyesa) pojavljuje se u epizodnim film. ulogama s novim prezimenom Caine, inspiriranim filmom Pobuna na brodu Caine (E. Dmytryk, 1954). Zaslugom S. Bakera, koji ga otkriva u londonskoj kaz. predstavi Slijedeći put ću pjevati tebi (1963), dobija prvu veću film. ulogu kao oholi, aristokratski oficir u spektaklu Zulu (C. Endfield, 1964). Visok, plave kovrčave kose, postaje međunar. zvijezda nakon gl. uloga u komercijalno uspješnim filmovima Strogo povjerljivo Ipcress (S. J. Furie, 1965), prvom iz antibondovske serije o špijunu Harryju Palmeru, te tragikomediji Alfie (L. Gilbert, 1966), koja mu za interpretaciju sebičnoga i beskrupuloznog zavodnika pribavlja nominaciju za Oscara i uvodi ga u Hollywood; ti su ga filmovi preodredili za portretiranje samosvjesnih, hladnokrvnih, praktičnih i ironičnih junaka, kakve je tumačio u brojnim thrillerima, ratnim i pustolovnim filmovima, a kakve ponajbolje oličavaju brit. vojnik u Prljavoj igri (A. De Toth, 1969) i u filmu Kasno je za heroje (R. Aldrich, 1970), protestantski oficir u Posljednjoj dolini (J. Clavell, 1971) pustolov u Čovjeku koji je htio postati kralj (J. Huston, 1975). Dijelom i zbog vještog prerušavanja u Njuškalu (J. L. Mankiewicz, 1972) po drugi put je nominiran za Oscara. Do 1984. glumio je u oko pedeset brit., am. i međunar. produkcija.

Ostale važnije uloge: Pogreb u Berlinu (G. Hamilton, 1966); Pogrešna kutija (B. Forbes, 1966); Neobična krađa (R. Neame, 1966); Kad padne noć (O. Preminger, 1967); Mozak od milijardu dolara (K. Russel, 1967); Mag (G. Green, 1968); Dobar posao u Italiji (P. Collinson, 1969); Bitka za Britaniju (G. Hamilton, 1969); Dobavite Cartera (M. Hodges, 1971); Silom odveden (De. Mann, 1971); Iks, ipsilon i Zee (B. G. Hutton, 1971); Crna vjetrenjača (D. Siegel, 1974); Marseilleski ugovor (R. Parrish, 1974); Zavjera Wilby (R. Nelson, 1975); Romantična Engleskinja (J. Losey, 1975); Harry i Walter idu u New York (M. Rydell, 1976); Srebrni medvjedi (I. Passer, 1976); Noć orlova (J. Sturges, 1977); Nedostižni most (R. Attenborough, 1977); Roj ubojica (I. Allen, 1978); Apartman hotela California (H. Ross, 1978); Djevojka iz plemena Ashanti (R. Fleischer, 1979); Posljednja Posejdonova avantura (I. Allen, 1979); Otok gusara (M. Ritchie, 1980); Obučena da ubija (B. De Palma, 1980); Pobjeda (J. Huston, 1981); Smortonosna zamka (S. Lumet, 1982); Čovjek slagalica (T. Young, 1982); Odgajajući Ritu (L. Gilbert, 1983).

LIT.: E. Andrews, The Films of Michael Caine, London 1974; W. Hall, Raising Caine: The Authorized Biography, London 1981.

Đ. Pc.


Citiranje:
CAINE, Michael. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 2.6.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=819>.

kratice i simboli