ZVIJEZDA, FILMSKA

traži dalje ...

ZVIJEZDA, FILMSKA (prema engl. star: zvijezda), naziv za glumicu ili glumca iznimne popularnosti (lokalne ili međunarodne), koji često sâmim svojim nastupom osiguravaju određenom filmu komerc., ponekad i umj. uspjeh. Etabliraju se prvenstveno u film. industrijskoj proizvodnji, posebno u visoko razvijenim kapitalističkim zemljama (SAD, Italija, Francuska, Vel. Britanija, SR Njemačka), ali i u socijalističkima — iako se to uglavnom nastoji prikriti zbog otpora prema »kapitalističkoj praksi«, te ideje da je film kolektivno djelo. Pojava zvijezdâ tumači se nizom razloga koji su zastupljeni u različitim omjerima: privlačnost, fotogeničnost, »personalni magnetizam«, odgovarajući likovi u filmovima, a sve to u interakciji s potrebama i duhom vremena; stoga je stvaranje film. zvijezde suodnos niza čimbenika: željâ gledateljstva, društv. nadgradnje, potrebâ i ponudâ film. industrije, sâmih film. stvaralaca, pa i onoga osobnoga, krajnje individualnog kod sâmih glumaca. Drugim riječima, Z. biva stvarana, ali se i sâma stvara, pa se kao rezultat svega toga javlja činjenica da Z. počinje utjelovljivati neki model društv. ponašanja ili društv. bivanja: u rasponu koji obuhvaća sve manifestacije ličnosti — od odijevanja i ophodnje do reagiranja prema okolini i izražavanja emocija; tako nastaje i njihova složena tipologija (→ sustav zvijezda). U većini slučajeva Z. ima socijalno-psihol. kompenzacijsku funkciju, uklapajući se u njoj podobne žanrovske ili sadržajne stereotipove: pravda — »kroz zvijezdu« — pobjeđuje inače nadmoćnu silu represije, uporni i čestiti siromah se obogaćuje, anonimus postaje slavan, povučena djevojka nalazi sreću, i sl. Uz ovu varijantu s nepomućenim hepiendom, postoji i ona s implicitnim: Z. može pružati psihol. zadovoljštinu usprkos neuspjehu, odn. ukazivati na vrijednost neuspjeha i stradanja — zbog viših društv., nacionalnih, polit., ideol., moralnih i dr. ciljeva. No, Z. često i prevladava ono dominantno u duhu vremena, ili pak nudi altern. način ponašanja, te kao rezultat toga nastaje najprije glamour zvijezde (čar, zamama, ljepota, sjaj), ona u tom smislu postaje obožavana, za publiku i kult kojemu se pridaju adoracijski atributi (npr. »božanska Greta Garbo«), pa je obožavatelji i fanatično oponašaju (→ fan). Zbog svoje popularnosti zvijezde često imaju vrlo velik društv. utjecaj, pa se nerijetko aktiviraju na poljima koja nemaju izravnu svezu s filmom: postaju arbitri u raznim domenama života, vođe su altern. pokretâ, vrše vidan utjecaj na javno mnijenje putem masovnih medija, a često ostvaruju i uspješne polit. karijere (npr. → R. Reagan /predsjednik SAD/, mnogi ind. glumci). Kako su zvijezde — s producentskog aspekta — često presudne za uspjeh filma, utoliko i izuzetno bitne u okviru planiranja film. proizvodnje (→ ljestvica uspješnosti), one često bivaju i »terorizirane« od strane kompanija u kojima su pod ugovorom, i to ne samo u pogledu odabira ulogâ, već i zbog producentskog nastojanja da svoj image s ekrana zadrže i u privatnom životu, što je u nemalom broju slučajeva dovelo i do kobnih poistovjećivanja ili tragičnih završetaka karijere.

Kao uopće prva zvijezda, i nazivana tim imenom, najčešće se navodi am. glumica početnoga nij. razdoblja Florence Lawrence (kompanija Biograph), prve evr. zvijezde pojavljuju se u Italiji (→ divizam; sustav zvijezdâ).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

ZVIJEZDA, FILMSKA. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/5687>.