ZSIGMOND, Vilmos

ZSIGMOND, Vilmos ili William, am. snimatelj madž. podrijetla (16. VI 1930). Član A. S. C. God. 1951-55. pohađao Akademiju za kazališnu i filmsku umjetnost u Budimpešti. Emigriravši 1956 (s kolegom sa studija L. Kovacsom) u SAD, sa sobom donosi dokum. film o rev. gibanjima u Madžarskoj. Isprva fotograf i laboratorijski tehničar, potom snimatelj na televiziji (obrazovnih programa i reklama), a na filmu od 1963; do poč. 70-ih godina snima dokum. i niskobudžetne igr. filmove. Kao i Kovacs, u am. filmsku fotografiju unosi novosti: prekida s klas. funkcionalnim fotogr. stilom i u filmove uvodi neoštre kadrove, snimke s mekocrtačem, kadrove snimljene u protusvjetlu, istraživanja u tretmanu bojâ, postojeće i miješano svjetlo, i dr. Posebno se ističe fotografijom koja preferira zatečeno svjetlo u eksterijeru (snima zimi, po kiši i snijegu) i interijeru, pri niskim razinama svjetla i punom otvoru objektiva, na visokoosjetljivoj vrpci kojoj je naknadnim postupkom (flashingom) još podignuta osjetljivost (npr. Kockar i bludnica, 1971, R. Altmana); fotografija zrnate strukture, te sukob toplog interijera i hladnog eksterijera, svjedoče i o njegovoj individualnoj viziji djela. U sl. stilu snimljeni su i Oslobađanje (J. Boorman, 1972), Privatni detektiv (R. Altman, 1973) te Lovac na jelene (M. Cimino, 1978), koji Zs. smatra svojim najboljim ostvarenjem: zbog realističnosti (od postojećeg svjetla ili njegove savršene imitacije /prizori u čeličani, vješto miješanje dnevnoga i umjetnog svjetla u sceni vjenčanja/ do korištenja kamere iz ruke u prizoru borbe na rijeci). Oscarom je nagrađen za film Bliski susreti treće vrste (S. Spielberg, 1977), iako je u njegovoj realizaciji sudjelovalo i više dr. snimatelja. Jedan je od snimatelja kultnoga dokum. filma Posljednji valcer (1978) M. Scorsesea.

Ostali važniji igr. filmovi: Kauboj bez mira (P. Fonda, 1971); Priviđenja (R. Altman, 1972); Strašilo (J. Schatzberg, 1973); Ljubav samo do ponoći (M. Rydell, 1973); Texas-ekspres (S. Spielberg, 1974); Opsesija (B. De Palma, 1976); Dandy, prava američka djevojka (J. Schatzberg, 1976); Ruža (M. Rydell, 1979, sa C. Hallom); Vrata raja (M. Cimino, 1980); Pucanj nije brisan (B. De Palma, 1981); Baksuzi (D. Siegel, 1982); Nema malih ljubavi (J. Schatzberg, 1984); Rijeka (M. Rydell, 1984); Vještice iz Eastwicka (G. Miller, 1987); Debeljko i Mali Dječak (R. Joffé, 1989); Dva Jakea (J. Nicholson, 1990).