ZORRO

traži dalje ...

ZORRO (španj. lisac), nadimak odn. konspirativno ime gl. lika romana »Prokletstvo Capistrana« (1919) am. pisca Johnstona McCulleyja: španj. plemića don Diega Vere koji dolazi u tada španj. Californiju i ondje se — maskiran, u crnom ogrtaču, ostavljajući nakon svojih pothvata (donekle u stilu → Robina Hooda) znak Z(orro) — bori protiv tiranskog guvernera štiteći seljake (u privatnom životu glumi nespretnjaka). Bio je povod za više filmova osvete odn. »ogrtača i bodeža« — zahvaljujući uspjehu prvoga »U znaku Zorroa« (1920) Freda Nibloa, za kompaniju United Artists (u gl. ulozi bravurozni Douglas Fairbanks /i producent/); slijedio je nastavak »Don Q., sin Zorroa« (1925) Donalda Crispa. U zv. razdoblju kompanija Republic kao svoj prvi film u boji proizvodi niskobudžetnoga »Odvažnog caballera« (1936) Wellsa Roota, potom serijale »Osvetnici dolaze« (1936) s Robertom Livingstonom, »Zorro ponovno jaši« (1937) s Johnom Carrollom i »Zorrova borbena legija« (1940) s Reedom Handleyjem. Iste godine Rouben Mamoulian režira zv. remake Niblova filma — »U znaku Zorroa« s Tyroneom Powerom. U 40-im godinama nastaju još 3 serijala (»Zorrov crni bič«, 1944; »Zorrov sin«, 1947; »Zorrov duh«, 1949). Iščezavanjem serijalâ poč. 50-ih godina proizvedena su 3 filma s tim junakom, dok u Italiji Mario Soldati realizira parodiju »Zorrov san« (1951) s Walterom Chiarijem. God. 1960. kompanija Walta Disneyja snima tv-seriju s glumcem Guyom Williamsom, prema kojoj je kompiliran i film »U znaku Zorroa« Normana i Lewisa R. Fostera. Poč. 60-ih godina u Španjolskoj i Italiji snimljeno je 5 filmova s tim junakom — kao svojevrsna prethodnica tzv. špageti-vesternâ. U 70-im godinama javljaju se još 2 filma, od kojih je uspjelija francusko-tal. koprodukcija »Zorro« (1975) Duccia Tessarija, s Alainom Delonom, dok Peter Medak u SAD režira parodiju »Zorro, homoseksualni vitez« (1981) s Georgeom Hamiltonom.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

ZORRO. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/5676>.