WISE, Robert

traži dalje ...

WISE, Robert, am. redatelj i producent (Winchester, Indiana, 10. IX 1914). U vrijeme velike ekon. krize prinuđen je napustiti studij (Franklin College); uz bratovu pomoć dobiva posao asistenta montažera u kompaniji RKO. Kao samostalan montažer radi u više značajnih filmova (npr. Priča o Vernonu i Ireni Castle, 1939, H. C. Pottera, Zvonar crkve Notre-Dame, 1939, W. Dieterlea, te posebno Građanin Kane, 1941, i Veličanstveni Ambersonovi, 1942, O. Wellesa). Kao redatelj debitira 1944, zamijenivši G. Fritscha u Prokletstvu mačjeg naroda (nastavku kult-horrora Mačji narod J. Tourneura iz 1942); iako završen i montiran za 10 dana, film je obilovao nesvakidašnjim poetskim prizorima, prilično se razlikujući od tipičnih produkcija → V. Lewtona. Iduće godine režira jednu od uspjelijih Lewtonovih horror-produkcija Oskvrnitelji leševa (The Body Snatcher) sa B. Karloffom u gl. ulozi. Nakon još nekoliko niskobudžetnih filmova RKO-a, realizira melodramu iz svijeta boksa Namještaljka/Gangsteri oko ringa (The Set-up, 1949, nagrada kritike u Cannesu), koja će izvršiti velik utjecaj na razvitak te tematike u am. filmu; uspješan je i biografskim filmom Netko tamo gore me voli (Somebody Up There Likes Me, 1956) o boksačkom prvaku R. Grazianu (P. Newman). Poč. 50-ih godina napušta RKO i režira niz prestižnih projekata 20th Century-Foxa, MGM-a i United Artistsa, npr. znanstvenofantastični film Dan kad je Zemlja stala (The Day the Earth Stood Still, 1951), jedan od rijetkih (iz razdoblja hladnog rata) u kojem »došljak« (M. Rennie) nije negativac. Slijede društvenokritička djela: prva u nizu kasnije popularnih »kancelarijskih drama« Iznad 30. kata (Executive Suite, 1954), osuda smrtne kazne Želim živjeti (I Want to Live, 1958, nominacija za Oscar za režiju) i antirasistički thriller Sutrašnjica bez izgleda (Odds against Tomorrow, 1959). Kao jedan od najeminentnijih hollywoodskih redatelja, 60-ih godina radi i s velikim budžetima; Oscar za najbolji film i režiju osvaja za muz. spektakle Priča sa zapadne strane (West Side Story, 1961, sa J. Robbinsom), osuvremenjeni i amerikanizirani motiv Romea i Julije, i Moje pjesme, moji snovi (The Sound of Music, 1965), prema istinitom slučaju austr. obitelji von Trapp (u oba je i producent). Nakon komerc. debakla ambicioznoga biografsko-muz. spektakla Zvijezda (Star!, 1968), o revijskoj umjetnici Gertrude Lawrence (J. Andrews), režira rjeđe, više se baveći produkcijom. U tom se razdoblju često vraća fantastici koja ga je proslavila: Začaranost/Kuća duhova (The Haunting, 1963), Virus Andromeda (The Andromeda Strain, 1971), Audrey Rose (1977) te Zvjezdane staze (Star Trek — The Motion Picture, 1979), prvi u nizu filmova (dosad 5) prema nekad popularnoj tv-seriji. Do 1989. režirao je 40 igr. filmova. Bio je direktor am. filmske akademije AMPAS.

Ostali važniji filmovi: Mademoiselle Fifi (1944); Rođen da ubija (Born to Kill, 1947); Krv na mjesecu (Blood on the Moon, 1948); Dvije zastave na zapad (Two Flags West, 1950); Kad žene vole (Three Secrets, 1950); Zarobljeni grad (The Captive City, 1951); Nešto za ptice (Something for the Birds, 1952); Pustinjski štakori (Desert Rats, 1953); Pravac Gobi (Destination Gobi, 1953); Selina (So Big, 1953); Helena Trojanska (Helen of Troy, 1955); Porez na okrutnost (Tribute to a Bad Man, 1955); Možda ove noći (This Could Be the Night, 1957); Dok ne isplove (Until They Sail, 1957); Plovi tiho, plovi duboko (Run Silent Run Deep, 1958); Ljuljačka za dvoje (Two for the Seesaw, 1962); Kamenčići u pijesku (The Sand Pebbles, 1966); Dvoje ljudi (Two People, 1973); Hindenburg (The Hindenburg, 1975).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

WISE, Robert. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/5588>.