LZMK

Filmska enciklopedija

WERNER, Oskar Filmska traka traži dalje ...

WERNER, Oskar (pr. ime O. Josef Bschliessmayer), njem. glumac austr. podrijetla (Beč, 13. XI 1922 — Marburg, 22. X 1984). Glum. karijeru otpočinje 1941. u bečkom Burgtheateru, potom u Theateru in der Josefstadt, pa u Zürichu. Na filmu debitira kao fanatični nacist u Anđelu s pozaunom (K. Hartl, 1948), čijom engl. verzijom iz 1950. stječe i međunar. ugled. Slijede tragični lik ideal. Nijemca koji pomaže saveznicima u Odluci pred zoru (A. Litvak, 1951), te uloge ništarije, nećaka pukovnika Redla, u Špijunaži (F. Antel, 1955) i buntovnog kapetana u ratnom filmu Posljednji čin (G. W. Pabst, 1955). Neobično, ponešto kontroverzno tumači naslovni lik u Mozartu (1955) K. Hartla, vrlo je zapažen rafiniranom, dojmljivom ulogom umjetnika Julesa u ljubavnom trokutu u Julesu i Jimu (1961) F. Truffauta, dok likom bolesnoga brodskog liječnika u Brodu luđakâ (1965, S. Kramera stječe nominaciju za Oscar za gl. ulogu. Nastupa uglavnom u međunar. produkcijama, među kojima se ističu još Lola Montez (M. Ophüls, 1955), Špijun koji je došao iz hladnoće (M. Ritt, 1966), Fahrenheit 451 (F. Truffaut, 1966), Interludij (K. Billington, 1968) i Putovanje prokletih (S. Rosenberg, 1976). Plavokos i bljedoput, djelujući krhko (i fizički i psihički), kao tip »tihog buntovnika« predodređenog da bude žrtva, svojom pojavom i profinjenom, »estetizirajućom« govornom melodikom te suzdržanim iskazivanjem osjećajnih stanja jedan je od rijetkih njem. glumaca najširega međunar. ugleda (podsjećajući nekim »intelektualnijim« ulogama na M. Clifta). Zapažen je i kao kaz. redatelj, te — posebno — kao interpretator poezije.

Vr. V.


Citiranje:
WERNER, Oskar. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 10.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5539>.

kratice i simboli