LZMK

Filmska enciklopedija

WELLMAN, William Augustus Filmska traka traži dalje ...

WELLMAN, William Augustus, am. redatelj, scenarist, producent i glumac (Brookline, Massachusetts, 29. II 1896 — Los Angeles, 9. XII 1975). Izbačen iz škole, neko vrijeme u popravnom domu; bio je profesionalni hokejaš u nižoj ligi. Za I svj. rata vozač u franc. Legiji stranaca, kasnije pilot u čuvenoj am. eskadrili Lafayette (kojoj posvećuje svoj posljednji film); teško ranjen, odlikovan je visokim franc. odlikovanjem. Po povratku u SAD prodavač, potom nastupa kao »šetač po krilu aviona«. Njegovu film. karijeru pokreće prinudno slijetanje na polo-igralište D. Fairbanksa; isprva je glumac, potom radi u produkciji i kao asistent redatelja, a 1923. debitira kao redatelj (kompanija Fox). Isprva režira niskobudžetne vesterne B. Jonesa, dok ugled stječe jednim od klasika nij. filma — Paramountovim ratnim spektaklom Krila (Wings, 1927 /ozvučen 1929/), u kome kreira nekoliko do danas nenadmašenih scena zračnih borbi (Oscar za najbolji film — prvi uopće). U 30-im godinama razvija se u jednog od osobenijih hollywoodskih redatelja, čiji filmovi (kojima je često i /ko/scenarist i /ko/producent) redovito nadrastaju žanrovske okvire. Tako u Državnom neprijatelju br. 1 (The Public Enemy, 1931), jednom od začetnika → gangsterskog filma, melodramsku radnju obogaćuje soc. komentarom, dok u Divljim momcima na putu (Wild Boys of the Road, 1933) razotkriva pozadinu velike ekon. krize. Vrhunske domete u tehnici ranog technicolora ostvaruje u 2 filma sa F. Marchom: Zvijezda je rođena (A Star Is Born, 1937, nominacija za Oscar za najbolji film i režiju, Oscar za originalnu priču /sa R. Carsonom/), romant. drami o usponu glumice i padu glumca (kasnije 2 remakea /G. Cukora i F. Piersona/), te Ništa sveto (Nothing Sacred, 1937), klas. komediji o reporteru koji se zaljubljuje u lažno umiruću djevojku (kasnije remake N. Tauroga). Svoje preokupacije avijacijom razvija u uspjeloj trilogiji Ljudi s krilima (Men with Wings, 1938), Viteško putovanje (Gallant Journey, 1946) i Eskadrila Lafayette (Lafayette Escadrille, 1957). Velike uspjehe 30-ih godina ostvaruje još pustolovnim spektaklom o Legiji stranaca Beau Geste (1939) i adaptacijom djela R. Kiplinga Varljivo svjetlo (The Light That Failed, 1939). U 40-im godinama nameće se kao jedan od vodećih redatelja vesterna, osobito naglašujući etički kodeks; u Omči za vješanje (The Ox-Bow Incident, 1943, nominacija za Oscar za najbolji film) preispituje svijest pojedinca (H. Fonda) zatečenog »zakonom rulje«, u Buffalo Billu (1944) daje pomalo mističan portret legendarnog zapadnjaka (J. McCrea), dok je Žuto nebo (Yellow Sky, 1948) vrsna psihol. studija karaktera pljačkašâ u gotovo nadrealist. atmosferi napuštenoga pustinjskog gradića. Jednako su efektni i ratni filmovi Priča o redovu Joeu (The Story of G. I. Joe, 1945) i Bojište (Battleground, 1949, nominacija za Oscar za najbolji film i režiju). Vesterni iz 50-ih godina često iskazuju satirički odmak, baveći se bizarnim temama: ljubavlju trapera i Indijanke u filmu Preko prostranog Missourija (Across the Wide Missouri, 1951), prevoženjem 500 žena na Zapad, k njihovim budućim supruzima, u filmu Žene dolaze (Westward the Women, 1951) ili opsesivnim traganjem za pumom (kao simbolom Zla) u zimskim pejzažima sjev. Californije u Tragu pume (Track of the Cat, 1954). Sugestivnim filmom katastrofe Zapisano na nebu (The High and the Mighty, 1954, nominacija za Oscar za režiju) W. najavljuje popularni trend iz 70-ih godina, ali mu pritom postavlja i »nedostižan plafon«; u sl. stilu režirao je još 1931. »željeznički film« Čelični autoput (Steel Highway/Other Men’s Women). Karijeru okončava s nekoliko solidnih ratnih spektakala; povlači se 1958, već ozbiljno bolestan (leukemija). Jedan od plodnijih (82 filma) i istaknutijih am. sineasta, njegov opus još nije definitivnije valoriziran. Djelovao je i kao scenarist za dr. redatelje (npr. Posljednji gangster, 1937, E. Ludwiga). Objavio je knjigu memoara Kratko vrijeme za ludilo (A Short Time for Insanity, 1974), a neposredno pred smrt još jednu — Nedostojno stareći (Growing Old Disgracefully).

Njegov sin William Wellman jr. je film. glumac.

Ostali važniji filmovi: Prosjaci (Beggars of Life, 1928); Žene iz bande (Ladies of the Mob, 1928); Noći u kineskoj četvrti (Chinatown Nights, 1929); Čovjek koga volim (The Man I Love, 1929); Možda je to ljubav (Maybe It’s Love, 1930); Noćna bolničarka (Night Nurse, 1931); Selina (So Big, 1932); Frisco Jenny (1933); Glavni aerodrom (Central Airport, 1933); Školski trener (College Coach, 1933); Zov divljine (The Call of the Wild, 1935); Robin Hood Eldorada (Robin Hood of Eldorado, 1936); Djevojka iz gradića (Small Town Girl, 1936); Žena velikog čovjeka (The Great Man’s Lady, 1942); Roxie Hart (1942); Čarobni grad (Magic Town, 1947); Željezni zastor (The Iron Curtain, 1948); Otok na nebu (Island in the Sky, 1953); Krvava aleja (Blood Alley, 1955); Darbyjevi rangeri (Darby’s Rangers, 1957).

LIT.: F. T. Thompson, William A. Wellman, Metuchen 1983.

Dr. Je.


Citiranje:
WELLMAN, William Augustus. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 11.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5533>.

kratice i simboli