WARNER, Jack L.

WARNER, Jack L., am. producent podrijetlom iz Kanade (London, Ontario, 2. VIII 1892 — Los Angeles, 9. IX 1978). Najmlađe od 12 djece u obitelji polj. Židova, zarana — uz braću Harryja (1881-1958), Alberta (1884-1967) i Sama (1888-1927) — sudjeluje u očevim poslovima. God. 1903. braća zakupljuju nickelodeon u Newcastleu, u kojem W. preuzima i ulogu zabavljača u stankama. Nakon 2 godine braća ulaze u film. distribuciju, a od 1912. sve se više angažiraju i u proizvodnji. W. dulje vremena »traži svoje mjesto« u obiteljskom poslu, koji vode najobrazovaniji Sam i financijski nadareni Harry; čak se proglašuje »nadarenim glumcem« i nastupa u prvim filmovima njihove kompanije (što će ostaviti trajan pečat na njegovu kasnijem imageu velikog šefa studija). Tek 1917. film Moje četiri godine u Njemačkoj W. Nigha pribavlja im zamašniji kapital, a 1922 — uz posuđenih 25 000 dolara — kupuju zemljište na Sunset Boulevardu u Hollywoodu, gdje postupno nastaje veliki studio jednostavno nazvan Warner Bros. U ojačaloj tvrtki Harry postaje predsjednik, Albert blagajnik, Sam izvršni rukovoditelj, a Jack voditelj produkcije, u kojoj će se ulozi sve više uspinjati u »obiteljskoj hijerarhiji« (posebno poslije pojave zv. filma). U zvuk na filmu najviše je vjerovao Sam W.; na njegov poticaj prilazi se produkciji prvoga zv. filma Pjevač jazza (A. Crosland, 1927), no na tome se osobito angažira Jack W., uspjevši na gl. ulogu privoljeti veliku zvijezdu A. Jolsona. Kako u vrijeme premijere umire Sam W., epohalni uspjeh filma lansira Jacka W. među tzv. mogule (jer njegova vlast u tvrtki postaje sve apsolutnija), a dotad skromnu kompaniju među hollywoodske »velike«. U samo nekoliko godina, prepravljajući već dovršene nij. filmove u zvučne, udeseterostručio je profite Warner Brosa, a vještom, često tiranskom politikom kompaniju je proveo i kroz krizne 30-e godine. Nadmen i arogantan, kicoš i pomalo bolesna smisla za humor, krajnji polit. konzervativac, u neprestanim sukobima sa suradnicima i namještenicima (B. Davis, O. De Havilland, H. Bogart, J. Cagney i dr.), svojom je politikom ipak iskazao sjajan osjećaj za film, producente, redatelje i glumce. Stekavši za II svj. rata čin majora (kasnije i pukovnika), i po demobilizaciji nastavlja voditi Warner Bros — sada u sve težim uvjetima konkurencije televizije te antitrustovskih drž. zakona (koji onemogućuju vlasništvo nad kino-dvoranama). Nakon što mu Harry i Albert W. prodaju sve akcije 1956, Jack W. postaje gl. dioničar, no učestali neuspjesi sile ga na prodaju kompanije kan. tvrtki Seven Arts; sam do 1972. nastavlja s neovisnom produkcijom (npr. Camelot, 1967, J. Logana). Objavio je autobiografiju Mojih prvih 100 godina u Hollywoodu (My First Hundred Years in Hollywood, 1965) (→ warner brothers).

LIT.: N. J. Zierold, The Moguls, New York 1969.