LZMK

Filmska enciklopedija

WALSH, Raoul Filmska traka traži dalje ...

WALSH, Raoul, am. redatelj, scenarist i glumac (New York, 11. III 1887 /negdje 1892/ — Simi Valley, California, 31. XII 1980). Sin Irca i Španjolke, diplomirao na sveučilištu Seton Hall; u mladosti se bavio kroćenjem konja. Kaz. glumac od 1910, istodobno se okušao i kao dramski pisac. Film. karijeru otpočinje 1914. kao glumac kompanije Biograph, gdje ubrzo postaje i asistent D. W. Griffitha. Ovaj mu 1915. povjerava ulogu Lincolnova atentatora J. W. Bootha u Rađanju jedne nacije, a iduće godine W. je pomoćnik redatelja u Netrpeljivosti; u tom razdoblju glumi u više od 20 filmova. Već 1912. sa Ch. Cabanneom korežira Život generala Ville (The Life of General Villa), spoj igr. filma i autentičnih akcija P. Ville. Njegovi najpoznatiji nij. filmovi su Bagdadski lopov (The Thief of Bagdad, 1924) sa D. Fairbanksom, prva verzija popularne priče iz Tisuću i jedne noći, te Cijena slave (What Price Glory?, 1926) prema drami M. Andersona, s temom o I svj. ratu (jedan od prvih filmova s nekim sekvencama u boji). Ugled jednog od najpouzdanijih hollywoodskih redatelja učvršćuje filmovima Carmenine ljubavi (The Loves of Carmen, 1927) po P. Mériméeu, sa D. Del Rio i V. McLaglenom, i Sadie Thompson (1928) po S. Maughamu, sa G. Swanson i L. Barrymoreom, pa stoga dobiva priliku da režira prvi zv. film u eksterijeru U staroj Arizoni (In Old Arizona, 1929); za snimanja gubi desno oko, pa film dovršava I. Cummings.

Od tada više ne glumi; posvetivši se režiji, radi za sve velike kompanije (u nij. razdoblju najviše za Fox, od 1939. uglavnom za Warner Bros) i s gotovo svim velikim zvijezdama. Prvi njegov značajni zv. film je vestern Veliki put (The Big Trail, 1930), u kome J. Wayne započinje karijeru »najvećega filmskog kauboja«. Tada dovršava i tetralogiju o poručnicima Flaggu i Quirtu (započetu Cijenom slave), sa V. McLaglenom i E. Loweom: Razroki svijet (The Cock-eyed World, 1929), Žene svih zemalja (Women of All Nations, 1931) i Pod pritiskom (Under Pressure, 1935). Do kraja 30-ih godina nameće se i režijom musicala i komedija (npr. Klondike Annie, 1936 /u gl. ulozi M. West/; Artisti i modeli — Artists and Models, 1937; St. Louis Blues, 1939). Sugestivnom gangsterskom melodramom Obračun u podzemlju (The Roaring Twenties, 1939) sa J. Cagneyjem i H. Bogartom otpočinje najkreativnije razdoblje karijere. Ističe se atraktivni vestern o Quantrillovim odmetnicima Crna komanda (Dark Command, 1940); Oni voze noću (They Drive by Night, 1940) i Visoka Sierra (High Sierra, 1941), oba sa H. Bogartom, svrstavaju ga među utemeljitelje am. → crnog filma, dok Plavuša (Strawberry Blonde, 1941), sa R. Hayworth i J. Cagneyjem, predstavlja uspjeh romant. komedije (s melodramskim elementima) u eri screwballa. Po dijelu kritike njegovo najbolje ostvarenje je vestern Umrli su u čizmama (They Died with Their Boots on, 1941), furiozno dinamična biografija generala Custera, s »ultimativnim izdanjem« E. Flynna, idućih nekoliko godina Walshova omiljenog glumca (npr. u biografskoj komediji o boksaču J. Corbettu Džentlmen Jim /Gentleman Jim/, 1942, i verističkoj ratnoj pustolovini Cilj: Burma /Objective Burma/, 1944). Velik uspjeh je i film Progonjen (Pursued, 1947), gdje u obrasce vesterna uvodi atmosferu film noira, ostvarujući vrlo upečatljivu »studiju lika« (R. Mitchum). God. 1949. režira svoj najuspjeliji krim. film Usijanje (White Heat), sa J. Cagneyjem kao neurotičnim gangsterom s Edipovim kompleksom. Vrhunski populizam baziran na tradiciji film. »naive« iz 20-ih godina, ostvaren unutar žanrovskih obrazaca ali obogaćen vitalnošću, duhovitošću i ritmom, dokazuje i 50-ih godina nizom akcionih filmova (npr. vesterni Pustinja straha — Along the Great Divide, 1951, sa K. Douglasom, i Zadatak kapetana Wyatta — Distant Drums, 1951, sa G. Cooperom, pomorska pustolovina Kapetan Horatio Hornblower — Captain Horatio Hornblower R. N., 1951, te gusarski film Crnobradi gusar — Blackbeard the Pirate, 1952), ponekad i niskobudžetnih, u kojima najčešće nastupaju C. Gable, G. Peck i R. Hudson. Izvan toga izdvajaju se surova polit. melodrama Lav je na ulicama (A Lion Is in the Streets, 1953) sa J. Cagneyjem, Banda anđela (Band of Angels, 1957), uspio pokušaj evociranja duha i atmosfere superspektakla Prohujalo s vihorom (1939), te ratni spektakl antiratne poruke Goli i mrtvi (The Naked and the Dead, 1958) po romanu N. Mailera. Ozbiljno narušena vida i na lijevo oko, karijeru završava dinamičnim »proindijanskim« vesternom Udaljena truba (A Distant Trumpet, 1964). Režirao je oko 125 filmova (pouzdano 111), od toga nešto manje od polovice nijemih; pretpostavlja se da je za većinu nijemih napisao i scenarije. Objavio je autobiografiju Svatko u svoje vrijeme (Each Man in His Time, 1974).

Njegov brat George Walsh i prva supruga Miriam Cooper bili su poznati glumci nij. razdoblja.

Ostali važniji filmovi: Regeneracija (The Regeneration, 1915); Carmen (1915); Zmija (The Serpent, 1916); Istočno od Sueza (East of Suez, 1925); Lutalica (The Wanderer, 1925); Dama iz harema (The Lady of the Harem, 1926); Ja, gangster (Me Gangster, 1928); Čovjek koji se vratio (The Man Who Came Back, 1931); Žuti pasoš (The Yellow Ticket, 1931); Divlja djevojka (Wild Girl, 1932); Ja i moja cura (Me and My Gal, 1932); U Hollywood (Going Hollywood, 1933); Hladovina (The Bowery, 1933); Velike smeđe oči (Big Brown Eyes, 1936); Skok za slavu (Jump for Glory, 1937); Radna snaga (Manpower, 1941); Beznadno putovanje (Desperate Journey, 1942); Pozadina opasnosti (Background to Danger, 1943); Progon na sjeveru (Northern Pursuit, 1943); Nesigurna slava (Uncertain Glory, 1944); Salty O’Rourke (1945); Rog trubi u ponoć (The Horn Blows at Midnight, 1945); Čovjek koga volim (The Man I Love, 1946); Srebrna rijeka (Silver River, 1948); Odred za borbu (Fighter Squadron, 1948); Teritorij Colorado (Colorado Territory, 1949, western-remake Visoke Sierre); Aleja slave (Glory Alley, 1952); Svijet u njegovim rukama (The World in His Arms, 1952); Revolverašev bijes (Gun Fury, 1953); Saskatchewan (1954); Bojni poklič (Battle Cry, 1954); Visoki ljudi (The Tall Man, 1955); Pobuna Mamie Stover (The Revolt of Mamie Stover, 1956); Kralj i četiri kraljice (The King and Four Queens, 1956); Šerif slomljene vilice (The Sherif of Fractured Jaw, 1959); Ljubav vojnika (A Private’s Affair, 1959); Estera i kralj (Esther e il re, 1960, u Italiji).

LIT.: M. Marmin, Raoul Walsh, Paris 1970; K. Canham, The Hollywood Professionals, New York 1973; Ph. Hardy, Raoul Walsh, Colchester 1974; E. Comozio, Raoul Walsh, Firenze 1981; J. Casas, Raoul Walsh, Madrid 1982.

Dr. Je.


Citiranje:
WALSH, Raoul. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 11.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5496>.

kratice i simboli