VOLONTÈ, Gian Maria

traži dalje ...

VOLONTÈ, Gian Maria, tal. glumac (Torino /negdje Milano/, 9. IV 1933). Sin industrijalca. Zarana opredijeljen za glumu, diplomirao (1957) na Akademiji dramskih umjetnosti u Rimu. Ugled stječe u kazalištu (Racine, Calderón, Shakespeare, Čehov), a ulogom Rogožina u tv-ekranizaciji Idiota F. M. Dostojevskog nameće se kao »jedan od najzanimljivijih i najperspektivnijih glumaca nove generacije«. Na filmu od 1960, zapaženu sporednu ulogu igra u Djevojci s kovčegom (V. Zurlini, 1961); gl. ulogom sicilijanskog sindikalista koji predvodi revolt protiv mafije u Čovjeku za spaljivanje (P. i V. Taviani i V. Orsini, 1962) stvara psihologijsko-etičku, a i fiz. matricu svoga film. lika. Robusna stasa, crnokos (kasnije sa sijedim pramenovima), upečatljivih crta lica, znatne okretnosti i tjelesne izražajnosti, savršene dikcije i ekstravertno silovita glum. izraza, vitalne i nadahnute nepredvidljivosti, najčešće tumači intelektualizirane »ljude oporbe«, uvijek dosljedne sebi, što nerijetko dovodi do nepopustljivosti i okrutnosti. Groteskno devijantnu stranu svoje film. osobnosti iskazuje (pod pseudonimom John Wells) u vesternu Za koji dolar više (S. Leone, 1965) kao mahniti narkoman, vođa razbojnikâ, a jednako je uspješan i u dr. ekstremu — komediji (Veličanstveni rogonja, 1964, A. Pietrangelija i Brancaleoneova vojska, 1966, M. Monicellija). Njegovo su najkreativnije razdoblje 70-e godine, doba procvata evr. → političkog filma, u kojem V. ozbiljuje autentičnu film. personalnost; najuspjelije surađuje sa E. Petrijem i F. Rosijem, s kojima dijeli ljevičarska uvjerenja. U Petrijevim filmovima ističe se kao intelektualac u kušnjama ispolitiziranog svijeta korupcije u filmu Svakom svoje (1967, godišnja nagrada tal. kritike Nastri d’Argento), psihopatski policajac opsjednut morbidnim »seksualnim igrama« i izazovima aparatu vlasti u Istrazi nad besprijekornim građaninom (1970, Nastri d’Argento), psihotički, dezorijentirani proleter u filmu Radnička klasa ide u raj (1971), te kao šef polit. stranke u fantapolit. thrilleru Todo modo (1976), s neskrivenim aluzijama na A. Mora; u Rosijevima posebno je zapažen kao oficir koji se ne libi suprotstaviti pretpostavljenima u antiratnim Ljudima protiv (1970), kao Enrico Mattei, predsjednik naftne kompanije ENI, ambiciozna i utjecajna polit. ličnost, žrtva do danas nerazjašnjenog atentata, u Slučaju Mattei (1972) i kao ljevičarski intelektualac protjeran od faš. režima u filmu Krist se zaustavio u Eboliju (1979). Ovim ulogama valja dodati portrete Bartolomea Vanzettija u Saccu i Vanzettiju (1971) i tal. filozofa spaljenog od inkvizicije u Giordanu Brunu (1973) G. Montalda, te marokanskoga opozicijskog vođe Ben Barke u Atentatu (1972) Y. Boisseta, kao i lik komun. aktivista u doba fašizma u Sumnji (1975) B. Masellija. U 80-im godinama nastupa nešto rjeđe, ali i dalje uspješno: za gl. ulogu novinara u Smrti Marija Riccija (C. Goretta, 1983) nagrađen je u Cannesu, a za naslovni lik u Slučaju Moro (G. Ferrara, 1986) u Berlinu. Do 1989. glumio je u više od 50 filmova.

Ostale važnije uloge: Herkul osvaja Allantidu (V. Cottafavi, 1961); S tigra na konja (L. Comencini, 1961); Četiri dana u Napulju (N. Loy, 1962); Za šaku dolara (S. Leone, 1964); Mijene naše ljubavi (E. Vancini, 1966); Ustani i pucaj (C. Lizzani, 1966); Zlatni metak (D. Damiani, 1966); Vještica u ljubavi (D. Damiani, 1967); Zakon bezakonja (S. Sollima, 1967); Sedmorica braće Cervi (G. Puccini, 1968); Banditi u Milanu (C. Lizzani, 1968); Odmetnikova ljubavnica (C. Lizzani, 1968); U znaku škorpiona (P. i V. Taviani, 1969); Crveni krug (J.-P. Melville, 1970); Stavi monstruma na prvu stranu (M. Bellochio, 1973); Povodom Luckyja Luciana (F. Rosi, 1973); Dogodilo se u Marusji (M. Littín, 1976); Istraga pod strahom (D. Damiani, 1976); Operacija Ogro (G. Pontecorvo, 1979); Dama s kamelijama (M. Bolognini, 1980); Kronika jedne najavljene smrti (F. Rosi, 1987); Dječak iz Calabrije (L. Comencini, 1987); Djelo u crnom (A. Delvaux, 1988).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

VOLONTÈ, Gian Maria. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/5445>.