LZMK

Filmska enciklopedija

VASILJEV, Georgij Nikolajevič i Sergej Dmitrijevič Filmska traka traži dalje ...

VASILJEV, Georgij Nikolajevič i Sergej Dmitrijevič (poznati kao Braća Vasiljevi), sovj. redatelji i scenaristi (Georgij: Vologda, 25. XI 1899 — Moskva, 18. VI 1946; Sergej: Moskva, 4. XI 1900 — Moskva, 16. XII 1959). Georgij V., nakon sudjelovanja u građanskom ratu, studira na moskovskoj kaz. školi Molodye mastera i piše film. kritike, a od 1924. radi kao montažer u poduzeću Goskino; Sergej V., sudionik oktobarske revolucije u Petrogradu i građanskog rata, diplomira na lenjingradskom Institutu filmske umjetnosti i radi kao montažer u poduzeću Sevzapkino. Nakon spajanja Goskina i Sevzapkina počinju surađivati i uzimaju pseudonim (iako nisu ni u kakvom srodstvu). Pohađaju seminare S. M. Ejzenštejna, pod čijim su velikim utjecajem 20-ih godina, a prvo im je ostvarenje dokum. film Podvig na ledu (Podvig vo l’dah, 1928), nastao premontiranjem autentičnih film. zabilježbi spašavanja posade arktičkog dirižabla tal. generala U. Nobilea. Taj uspjeh omogućuje im realizaciju prvoga igr. filma Uspavana ljepotica (Spaščaja krasavica, 1930) po scenariju G. V. Aleksandrova, metaforičkog kontrastiranja ljepote i okrutnosti, prožetog modernističkim pristupom. Iduće ostvarenje Osobni podvig (Ličnoe delo, 1932), također nij. film, ocijenjeno je — iako zanimljivo zbog okretanja prema realist. fakturi — kao neuspjeh. Takvo usmjerenje kulminira u remek-djelu Čapajev (Čapaev, 1934, i scenaristi). U pripremi 2 godine, nastao po autobiografskoj prozi D. A. Furmanova (svojedobno polit. komesara Crvene armije) koji je opisao svoj odnos s individualističkim komandantom Čapajevom (B. A. Babočkin), film je postao »zaštitni znak« sve dominantnije socrealist. doktrine i temeljni pokazatelj »kako treba otkloniti modernističko nasljeđe 20-ih godina«; umjesto postuliranja naroda kao junaka i montažnih atrakcija, V. se opredjeljuje za čvrstu naraciju i naglašavanje pojedinačnih sudbina, uvijek u funkciji ideologije: slojeviti dramski sklop, spoj spontanosti i preciznosti te dojmljiv vizualni prosede pribavljaju im priznanja kritike, a živi likovi, te preplitanje akcijskih, humornih i dramatičnih elemenata osiguravaju golem komerc. uspjeh, promovirajući Čapajeva u najpopularniji sovj. film u nekoliko idućih desetljeća. Njihova naredna ostvarenja taj uspjeh ni približno ne ponavljaju, što im ipak ne umanjuje ugled. Voločajevski dani (Voločaevskie dni, 1938, i scenaristi) prikaz su zgode iz građanskog rata — borbe sibirskih partizana protiv jap. osvajača, s intrigantno izvedenim scenama bitaka i efektnim portretom jap. komandanta, a Obrana Caricina (Oborona Caricina, 1942, i scenaristi) pov. freska s prigodnim militantnim tonovima (razdoblje II svj. rata). Nakon posljednje zajedničke suradnje (Fronta — Front, 1943), zbog birokratskih pritisaka ne uspijevaju realizirati dalje projekte.

Nakon smrti Georgija V., Sergej V. samostalno režira 2 filma: sovjetsko-bug. koprodukciju Heroji Šipke (Geroi Šipki, 1954), te U danima oktobra (V dni Oktjabr’ja, 1958, i koscenarist). God. 1944-49. bio je umj. rukovoditelj, a 1955-57. direktor poduzeća Lenfil’m.

LIT.: I. Dolinskij, Čapaev, Moskva 1945/1966; D. Pisarevskij, Bratja Vasiljevi, Moskva 1981.

N. Pc.


Citiranje:
VASILJEV, Georgij Nikolajevič i Sergej Dmitrijevič. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 10.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5378>.

kratice i simboli