VANČURA, Vladislav

VANČURA, Vladislav, čehosl. redatelj, scenarist i pisac (Haj, 23. VI 1891 — Prag, 1. VI 1942). Diplomirao medicinu i radio kao liječnik. Postupno se okreće književnosti; kao romansijer i komediograf smatra se jednim od vodećih čeških u XX st. Kao i mnogi drugi avangardni evr. pisci, nakon I svj. rata počinje se zanimati za film i 1932. sa S. Innemannom korežira cjelovečernji igrani Pred maturu (Před maturitou). Njegov prvi samostalni film Na sunčanoj strani (Na sluneční straně, 1933), o zajedničkom odrastanju djece iz bogate i iz siromašne sredine u sirotištu, pokazuje utjecaj Makarenkovih ideja i Vančurino komun. uvjerenje. Publika ga, međutim, nije prihvatila, kao ni idući Marica nevjernica (Marijka nevérnice, 1934), prikaz života u selu ortodoksnih Židova izuzetne vizualne ljepote. Zbog komerc. neuspjeha producenti mu dulje ne pružaju novu šansu; kada je konačno dobiva, za suredatelja mu je dodijeljen iskusni V. Kubásek, s kojim zapaženo realizira Ljubav i ljude (Láska a lídé, 1937), u ambijentu auto-trkâ, i Naše hvalisavce (Naši furianti, 1938), seosku dramu prema klas. češkom komadu. Za razliku od opsežnoga knjiž. djela, V. nije ostvario i adekvatan film. opus, jer su ga — kao taoca nakon atentata na Heydricha — strijeljali nacisti. Prema njegovim knjiž. predlošcima snimljeno je više filmova (npr. Markéta Lazarová, 1967, F. Vláčila i Hirovito ljeto, 1968, J. Menzela). God. 1946. posmrtno mu je dodijeljena titula narodni umjetnik ČSSR-a.