URUSEVSKI, Sergej Pavlovič

URUSEVSKI, Sergej Pavlovič, sovj. snimatelj i redatelj (Petrograd /danas Lenjingrad/, 23. XII 1908 — Moskva, 12. XII 1974). Diplomirao fotografiju (1929) na Umjetničko-tehničkom fakultetu u rodnom gradu (1935. i na Institutu likovne umjetnosti). Na filmu od 1935. kao asistent snimatelja; snimatelj postaje za II svj. rata (npr. dokum. film Bitka za našu sovjetsku Ukrajinu, 1943, A. P. Dovženka i J. I. Solnceve). Nakon rata prvi uspjeh postiže Seoskom učiteljicom (1946) M. S. Donskoja. Ugled i u inozemstvu stječe filmom Četrdesetprvi (G. N. Čuhraj, 1956) — podjednako prigušenim kolorom i funkcionalnom uporabom zasićenih boja, kojima sugerira svu stravičnost rata. Njegov je najveći snim. uspjeh film Ždralovi lete (M. K. Kalatozov, 1957); u njemu, kao i u dr. djelima istog redatelja, U. nastoji lik. izraz učiniti maksimalno izražajnim, ali i »vidljivim« (kako bi gledatelje što izričitije upozorio na stanja junakâ i dramatičnost situacijâ /što je posebno uočljivo u brojnim, vrlo ekspresivnim pokretima kamere/); ekspresivnost vožnje najizrazitija je u sceni rastanka na željezničkoj stanici, kada kamera slijedi junakinju u autobus, unutra prikazuje nekoliko njezinih krupnih planova, a pri izlaženju na mjestu okupljanja vojnikâ udaljuje se od nje nalazeći se na kranu visoku 15 m (U. je scene snimio u najužoj suradnji sa scenografima K. Stepanovom i V. Kamskim, a konstruirao je i specijalni lift da bi mogao ostvariti dugi kontinuirani kadar). Poznat je i po tome što nije strahovao od prevelikoga svjetlosnog kontrasta u slici (što je u ono doba bilo gotovo nezamislivo), te zbog izrazite pedantnosti (čekajući ponekad i satima optimalne uvjete za snimanje). Ipak, ponekad je radio i improvizatorski: u filmu Ja, Kuba (M. K. Kalatozov, 1966) snimao je isključivo iz ruke, te koristio širokokutnik žarišne duljine 9,5 mm, želeći u krupnim planovima postići efekte slične slikama Picassa, Matissea, El Greca i Masereela. U inozemstvu najcjenjeniji sovj. snimatelj, nagrađen je brojnim drž. i međunar. nagradama. Režirao je filmove Bijeg konja-kasača (Beg inohodca, 1970) i Pjevaj pjesmu, pjesniče! (Poj pesnju, poèt!, 1973); u oba je i snimatelj, a u potonjemu još koscenarist.

Ostali važniji filmovi (kao snimatelj): Alitet odlazi u brda (M. S. Donskoj, 1948); Kavalir Zlatne zvijezde (J. J. Rajzman, 1951); Povratak Vasilija Bortnikova (V. I. Pudovkin, 1952); Škola života (J. J. Rajzman, 1955); Prvi ešalon (M. K. Kalatozov, 1956); Neposlano pismo (M. K. Kalatozov, 1960).