UNITED ARTISTS

traži dalje ...

UNITED ARTISTS (akr. UA), am. kompanija za proizvodnju i distribuciju filmova, koju su 1919 — u želji da zadobiju čvršću kontrolu nad svojim projektima — osnovale glum. zvijezde Mary Pickford, Charlie Chaplin i Douglas Fairbanks, te redatelj David W. Griffith. Do 1927. proizvodi oko 10 filmova godišnje, angažirajući producente poput M. Sennetta. Griffith, čiji filmovi donose gubitke, napušta UA već 1924. Zamjenjuje ga producent J. M. Schenck, koji postaje i predsjednik kompanije (naslijedivši H. Abramsa); sa sobom dovodi suprugu N. Talmadge i neke dr. glumce (W. S. Hart, R. Valentino, B. Keaton i G. Swanson), a ubrzo im se pridružuje i neovisni producent S. Goldwyn. Prvi veći financ. uspjesi tvrtke stižu tek 1928. Početkom zv. razdoblja mnogi od osnivača završavaju karijere, a nadomještaju ih vrsni producenti W. Disney, H. Hughes, A. Korda i D. F. Zanuck, koji žele i veću ulogu u upravi. Osnivači, osobito Chaplin, to ne dopuštaju, pa Schenck i Zanuck ubrzo (1933) odlaze i osnivaju kompaniju 20th Century. S UA surađuje i moćni neovisni producent D. O. Selznick; njihova koprodukcija Rebecca (A. Hitchcock, 1940) donosi UA-u prvi Oscar. Nezadovoljni statusom, Disney i Goldwyn prelaze u kompaniju RKO, Korda poč. 40-ih godina završava am. karijeru, novopridošli producenti W. Wanger i H. Roach zadržavaju se kratko, a i komercijalno najuspješniji Selznick odbija dalju suradnju; stoga je UA primorana angažirati niz solidnih, ali uglavnom anonimnih producenata (S. Lesser, D. Loew, H. Stromberg, R. F. Bogeaus, S. Nebenzal), što dovodi do naglog smanjivanja profita, a 1950. gotovo i do financ. kolapsa. Stoga na rukovodeće položaje dolaze P. McNutt, A. Krim i R. Benjamin, koji s nekoliko hitova (npr. Afrička kraljica, 1951, J. Hustona i Točno u podne, 1952, F. Zinnemanna) popravljaju saldo. Pod njihovim utjecajem UA okuplja sposobne neovisne producente, pa u okvirima kompanije rade i zvijezde-producenti J. Wayne (Batjac), B. Lancaster (Hecht-Hill-Lancaster) i K. Douglas (Bryna). UA vrhunac i u komerc. i u umj. pogledu dosiže 50-ih i 60-ih godina: brojne Oscare osvajaju filmovi W. Wylera, O. Premingera, J. L. Mankiewicza i B. Wildera; dok ostale kompanije zapadaju u krize, profiti UA-a sve više rastu. God. 1967. tvrtku otkupljuje Transamerica Corporation, »konglomerat« za osiguranje i financ. usluge, što dovodi do sukoba u upravi UA-a, pa poč. 70-ih godina zapada u krizu; Krim i Benjamin odlaze i 1978. osnivaju vlastitu kompaniju Orion Pictures. Neiskusni novi šefovi UA-a A. Albeck i S. Bach dozvoljavaju enormno visoke troškove za film Vrata raja (M.Cimino, 1980) — jedan od najvećih hollywoodskih financ. promašaja uopće, pa kompaniju na rubu bankrota otkupljuju magnat K. Kerkorian i MGM za 380 milijuna dolara. Poslije mnogih smjena u rukovodstvu i promjena naziva tvrtke, organizira se kao MGM/UA Communications Company, kojom trenutno rukovode T. Thomopoulos i R. Lawrence.

Snimajući ne više od 10-15 filmova godišnje (s izuzetkom vrlo plodnih 50-ih godina /i do 30 filmova/), UA se svrstava među tzv. mini-majorse am. kinematografije (uz Universal i Columbiju). U 20-im godinama posebno se ističe vesternima W. S. Harta, komedijama Ch. Chaplina i pustolovnim filmovima sa D. Fairbanskom, a 30-e protječu u znaku adaptacijâ knjiž. djelâ (npr. u režiji W. Wylera), biografskih filmova i vesterna (npr. Poštanska kočija, 1939, J. Forda) (melodrame i musicali, važni za dr. studije, u UA se ne proizvode); 40-ih godina posebno su uspješni redatelji A. Hitchcock, H. Hawks i E. Lubitsch, a 50-ih De. Mann (Marty, 1955, nagrađen Oscarom i u Cannesu /kao prvi am. film uopće/), F. Zinnemann, B. Wilder i S. Lumet, kada se ističu i niskobudžetni thrilleri (npr. R. Aldricha, J. H. Lewisa i D. Siegela); 60-ih godina, kao i dr. velike kompanije, UA se okreće spektaklima (npr. Priča sa zapadne strane, 1961, R. Wisea /10 Oscara/), dok 70-ih i 80-ih najveće profite i/ili najbolje kritike donose serije Pink Panther, James Bond i Rocky, te filmovi Let iznad kukavičjeg gnijezda (M. Forman, 1975) i Apokalipsa danas (F. F. Coppola, 1979).

Za UA su radile mnoge velike zvijezde nij. razdoblja (B. Keaton, A. Nazimova, R. Valentino, J. Barrymore, M. Linder, G. Swanson i dr.), kasnije brojni vrsni karakterni glumci (D. Niven, J. McCrea, W. Brennan, G. Cooper, A. Menjou, J. Jones, J. Cotten, I. Bergman, G. Peck, J. Cagney i dr.), dok su zvijezde novijeg razdoblja P. Sellers, S. Connery, R. Moore, C. Eastwood i S. Stallone. Redatelji kompanije bili su, među ostalima, D. W. Griffith (14 filmova), H. King (8) i Ch. Chaplin (8) 20-ih godina, A. Korda (5), W. Wyler (8), J. Ford (5) i K. Vidor (7) 30-ih, D. Sirk (6), A. Dwan (8) i A. Hitchcock (3) 40-ih, J. Huston (5), R. Aldrich (6) i S. Kramer (5) 50-ih, B. Wilder (5), R. Lester (9), B. Edwards (9), R. Wise (7) i T. Richardson (7) 60-ih, W. Allen (8), K. Russell (4) i H. Ashby (3) 70-ih, itd. Poseban umj. doprinos prepoznatljivosti stila kompanije dali su snimatelji G. Toland i R. Maté, scenografi W. C. Menzies, R. Day i L. Wheeler, kostimograf M. Leisen, kompozitori M. Rozsa i D. Tiomkin, te scenaristi B. Hecht, C. Foreman, I. A. L. Diamond i R. Maibaum.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

UNITED ARTISTS. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/5325>.