LZMK

Filmska enciklopedija

UFA Filmska traka traži dalje ...

UFA, akr. od njem. Universum Film Aktiengesellschaft, njem. proizvodno poduzeće, osnovano u studenom 1917. na poticaj vlade (koja je umj. filmovima nastojala izgraditi povoljniju sliku o njem. kulturi u inozemstvu) i uz novčanu potporu od 8 milijuna maraka (ostalih 12 milijuna osigurali su koncerni Krupp, I. G. Farben, A. E. G. i Deutsche Bank); u novo poduzeće ušle su dotad najveće njem. kompanije Messter Film, Davidsons Union, Nordisk Gruppe i BUFA, a odmah su mu pristupili i poznati film. djelatnici P. Negri, E. Jannings i E. Lubitsch. Po završetku rata 1918. većinu drž. dionicâ stekla je Deutsche Bank; unatoč zadržanoj temeljnoj orijentaciji na nacionalno, u proizvodnji sve češće »izbijaju« kozmopolitske komerc. intencije. Filmovi iz 1918, Veritas vincit J. Maya te Oči mumije Ma i Carmen E. Lubitscha (oba sa P. Negri), kao da inauguriraju stil buduće proizvodnje. Ubrzo je osnovan i odjel za dokum. film (Kulturabteilung), a UFA posebnim beneficijama u neutralnim zemljama nastoji prekinuti poratni bojkot njem. filma. God. 1919. u UFA-inom je kinematografu Film Palast am Zoo održana svečana premijera Lubitscheva filma Gospođa Dubarry, a zakupljen je i veći broj kino-dvoranâ — prvi koraci u organizaciji vlastite (i vrlo utjecajne) distribucije. U novoosnovanom savezu njem. filmske industrije (akr. SPIO) UFA postaje jedan od najutjecajnijih članova.

God. 1923. rukovoditelj produkcije postaje Erich Pommer, koji u UFA-u inkorporira i svoje poduzeće DECLA Bioscop; tom fuzijom UFA postaje vlasnik najmodernijih evr. studija u Neubabelsbergu.

Na prve znake financ. krize UFA proširuje proizvodnju na dokum. i obrazovne filmove za škole (uz vladinu subvenciju); ipak, dramatično pogoršanje stanja prisiljuje je na potpisivanje ugovora s am. kompanijama Paramount i MGM (Parufamet Verleih), po kojem gubi kontrolu nadsvojim kinima. U tom su razdoblju proizvedeni i neki vrijedni filmovi: Posljednji čovjek (F. W. Murnau, 1924), Varijete (E. A. Dupont, 1925) i Metropolis (F. Lang, 1927). God. 1927, u jeku krize, inicijativu preuzima financijer dr Alfred Hugenberg (za razliku od većine dr. dioničarâ /svjesnih koristi od plasmana filmova u inozemstvu/, sklon nacionalsocijalizmu), koji jamči za kompaniju i postaje rukovoditelj red. kolegija. Pod njegovim utjecajem obnavlja se nacionalno usmjerenje — dijelom i kroz film. novosti (4/5 u vlasništvu UFA-e), napušten je glamourozni stil igr. filmova i prihvaćen soc. pristup (npr. Ljubav Jeanne Ney, 1927, G. W. Pabsta /ipak, cenzuriran u sâmom poduzeću/ i Asfalt, 1929, J. Maya). Poč. zvučnog razdoblja veliki su uspjesi tvrtke glasoviti Plavi anđeo (1930) J. von Sternberga, te muz. filmovi Troje s benzinske pumpe (1931) W. Thielea i Kongres pleše (1931) E. Charrella. Po dolasku nacista na vlast UFA se orijentira na proizvodnju filmova nacionalsocijalist. obilježjâ (npr. Hitlerov omladinac Quex, 1933, H. Steinhoffa). God. 1935. u okviru kompanije je osnovana kinoteka (Reichsfilmarchiv) i odjel za povijest filma. Gubljenjem izvoznog tržišta (1933-36) UFA se ponovno nalazi pred deficitom; stoga vlada (1937) anonimno otkupljuje sve dionice tvrtke i stječe posvemašnju kontrolu nad njom, svjesna važnosti i moguće (propagandne) koristi od izvanredno opremljenoga i organiziranoga film. »giganta« (1932. oko 5000 zaposlenih). God. 1941. snimljen je prvi njem. film u boji (Žene su ipak najbolji diplomati G. Jacobyja), a 1942. rukovoditeljem proizvodnje postaje Wolfgang Liebeneiner i počinje proizvodnja spektakla Pustolovine baruna Münchhausena (J. von Baky, 1943) — u čast 25. obljetnice tvrtke. Po završetku II svj. rata studiji u Neubabelsbergu postaju središte istočnonjem. kompanije → DEFA. Nova tvrtka pod starim imenom UFA uspostavljena je u SR Njemačkoj, ali je bankrotirala nakon komerc. fijaska ambicioznog projekta Čudo Malahije (1961) B. Wickija. Otada proizvodi samo kratkometr. filmove.

Vr. V.


Citiranje:
UFA. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 26.5.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5307>.

kratice i simboli