LZMK

Filmska enciklopedija

TISSÉ, Eduard Kazimirovič Filmska traka traži dalje ...

TISSÉ, Eduard Kazimirovič, sovj. snimatelj (Liepaja, Letonija, 13. IV 1897 — Moskva, 18. XI 1961). Djetinjstvo provodi u Švedskoj, a u Rusiju dolazi da uči slikarstvo i fotografiju. God. 1918. pridružuje se grupi oko D. Vertova i počinje snimati. Nakon niza propagandnih filmova (npr. Srp i čekić i Glad, glad, glad, oba 1921, V. R. Gardina), prvi igrani — Štrajk S. M. Ejzenštejna — snima 1924; fotografiju tog djela odlikuju dubinski kadar, uporaba dodatnoga reflektirajućeg svjetla, izrazita izgradnja dramskih situacija na sukobu svjetla i sjene, te korištenje neobičnih kutova snimanja. Zbog sposobnosti da realizira vrlo složene vizualne (pa i montažne) koncepte toga originalnog stvaraoca, T. postaje Ejzenštejnov stalni snimatelj te s njim ostvaruje jednu od najkreativnijih suradnji snimatelja i redatelja u povijesti filma. U Oklopnjači Potemkin (1925) do izražaja dolazi Tisseova inventivnost, posebno u slavnoj sceni na odeskim stepenicama: oslanjajući se na svoje dokumentarističko iskustvo često snima kamerom iz ruke (kameru čak pričvršćuje o trbuh jednog akrobata kako bi dobio što ekspresivni je snimke), pa se krupni planovi slobodno mogu usporediti s najkvalitetnijim agitacijskim plakatima. U Oktobru (1928) posebno se ističe snimkama masovnih prizora, a govor V. I. Lenjina (naturščik Nikandrov) snima pri umjetnoj rasvjeti. Slijedi Staro i novo (1929), nakon čega s Ejzenštejnom i G. V. Aleksandrovim odlazi u SAD. Ondje se u filmu Da živi Meksiko! (1930) ističe fotografijom profinjene lik. kulture, ekspresivnih svjetlosnih kontrasta i kontrasta crno-bijelo, kao i efektnim masovnim scenama. Po povratku u SSSR snima nedovršeni Bježinski lug (1936) i Aleksandra Nevskog (1938), dok u Ivanu Groznom (1944-46, u 2 dijela) snima samo eksterijerne prizore (u interijerima radi → A. N. Moskvin); u tim filmovima pokazuje iznimno vladanje filtrima, svjetlom i primjenom objektiva. Izvan suradnje s Ejzenštejnom, najveće snim. uspjehe ostvario je u suradnji sa G. V. Aleksandrovim (eksp. film Romance sentimentale, 1930 /u Francuskoj/, te igrani Susret na Elbi, 1950, i Glinka, 1952), A. P. Dovženkom (Aerograd, 1935, sa M. J. Gindinom) i A. M. Roomom (U planinama Jugoslavije, 1946). U Švicarskoj je režirao dokum. film Patnja ženesreća žene (Frauennot — Frauenglück, 1930), kojem je snimatelj → E. Berna, a u SSSR-u igr. film Besmrtni garnizon (Bessmertnyj garnizon, 1956, sa Z. M. Agranenkom), gdje je snim. umijećem uspješno povezao igr. i dokum. fakturu fotografije. Jedan od najuglednijih snimatelja u povijesti filma, mnogo je pisao o svom radu i snim. poslu uopće, a i predavao na visokoj film. školi VGIK u Moskvi. Od 1935. nosi titulu zaslužni umjetnik SSSR-a.

K. Mik.


Citiranje:
TISSÉ, Eduard Kazimirovič. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 10.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5196>.

kratice i simboli