ŠIPOVAC, Gojko

ŠIPOVAC, Gojko, film. i tv-redatelj i scenarist (Nevesinje, 28. VIII 1926). Sudionik NOB-e. Studirao jugosl. književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu; na filmu od 1948. U početku realizira dokum. storije za Mjesečnike Bosna filma, zatim i dokum. filmove, kojima je većinom i scenarist. Tokom 50-ih godina posvećeni su pretežno priv. obnovi zemlje; najistaknutiji su Bijela stihija (1954), Tri istorije Vareša (1954), Dalekovod (1957), te posebno Priča o jezeru (1955, nagrada u Puli), o traumatičnim ljudskim reakcijama na potapanje sela prilikom izgradnje hidrocentrale na Neretvi. Na igr. filmu debitira u zanimljivom ratnom omnibusu Vrtlog (1964): prvu priču, Otac, režira sa H. Krvavcem, a drugu, Močvara, samostalno. Tretiranje ratne tematike nastavlja različitim pristupima: kroz akcionu komediju (Sretni umiru dvaput, 1966), estetiziranu psihol. dramu (Opatica i komesar, 1968) i kombinaciju akcionog filma i komorne drame (So, 1973); u svima demonstrira visoke profesionalne domete. Koncem 70-ih godina vraća se dokum. filmu kroz suvremenu satiru birokracije u Šalteru (1980) i sociol. analizu propadanje sela u Nevjestama (1985). Za Televiziju Sarajevo realizira veći broj dokum. i obrazovnih programa (npr. Vrijeme podviga i Naših ruku djela).