SVJETSKI FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA u Zagrebu

traži dalje ...

SVJETSKI FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA u Zagrebu (akr. SFAF), stalna film. manifestacija koja se od 1972 (nakon gašenja istovrsnog festivala u Mamaji /Rumunjska/) bijenalno održava poč. lipnja. Jedan je od 4 (odn. 5) tradic. svjetska festivala koji se odvijaju pod pokroviteljstvom → ASIFA-e (Annecy, Ottawa, Varna /od 1985. i Hiroshima/). Održavaju se naizmjenično: jedne godine Annecy, Varna i Hiroshima, a sljedeće Zagreb i Ottawa.

Osnovan odlukom ASIFA-e 1969 (osnivač i prvi direktor festivala Želimir Matko), S. se u svijetu ubrzo afirmirao kao jedan od najznačajnijih festivala animacije, dobrom organizacijom i stvaranjem specifičnoga festivalskog ugođaja privlačeći svaki put sve veći broj stvaralaca iz velikog broja zemalja. Osnivanju festivala i njegovoj afirmaciji umnogome je pridonio ugled → Zagrebačke škole crtanog filma: S. je i organiziran uz pomoć Zagreb filma, a njegovi nosioci su mnogi značajni predstavnici zagrebačke animacije. Posebna je zasluga ovog festivala što je prvi uveo međunar. selekcijsku komisiju koja vrši izbor prijavljenih filmova, čime je povećana objektivnost izbora i postignuta ujednačenost kvalitete na unaprijed utvrđenim visokim kriterijima. Ta je praksa nakon toga prihvaćena kao uvjet i za sve ostale festivale animacije koji se održavaju pod pokroviteljstvom međunar. društva crt. filma ASIFA.

Festival se prvo održavao u velikim dvoranama (Dom JNA, Studentski centar, Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski«), da bi posljednjih godina bio premješten u sâm centar grada, gdje se program odvija u nekoliko dvorana i na otvorenim prostorima trgova, te tako prerasta u svojevrsni »urbofest«. Petodnevni program festivala sastoji se od programa filmova u konkurenciji, informativne sekcije, retrospektivâ i niza dodatnih programa (izložbi, promocija knjiga, predavanja, video-projekcija, zasebnog tv-programa, animo-marketa /povremeno/ i dr.), a u posebnom se programu prikazuju i nagrađeni filmovi s prošlogodišnjih ASIFA-inih festivala. Prosječno se prijavljuje do 400 filmova iz oko 30 zemalja, od kojih se do 50 uzima za službenu konkurenciju, a isto toliko za informativnu sekciju. Pravo sudjelovanja u službenoj konkurenciji imali su prvih godina samo filmovi koji nisu bili nagrađivani na dr. festivalima, a posljednjih godina izuzeti su samo filmovi nagrađeni prethodne godine u Annecyju i Varni. Međunar. žiri proglašuje najbolji film kojem se dodjeljuje Grand Prix; dodjeljuje se još 6 glavnih nagrada za filmove u pojedinim kategorijama (3 u svakoj): Afilmovi do 5 min, Bfilmom od 5-12 min, Cfilmovi od 12-30 min, Dobrazovni filmovi, Efilmovi za djecu, Fdebitantski filmovi; pored toga, postoji još niz specijalnih nagrada (za animaciju, likovnost, zvuk, scenarij, glazbu i dr.), te nekoliko nagrada posebnih žirija, film. kritičara i gledatelja. Na posljednjim festivalima uvedena je i nagrada za životno djelo: 1986. Normanu McLarenu, 1988. Chucku Jonesu i 1990. Johnu Halasu.

S. je umnogome pridonio popularizaciji i afirmaciji niza autora, grupa i škola anim. filma, kao i nacionalnih kinematografija.

SVJETSKI FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA (Gl. nagrade)

1972  
Grand Prix: Bitka kod Kerženca I. Ivanova-Vana i J. Norštejna (SSSR)
A: Film o kadi M. Beamsa (SAD)
B: Operation X-70 R. Servaisa (Belgija)
C: ٪
D: Nešto vruće Z. Grgića (Jugoslavija)
E: Joshua i klupko J. C. Langea (SAD); Stijene br. 12 J. Hensona (SAD)
F:  
1974  
Grand Prix: Dnevnik N. Dragića (Jugoslavija)
A: Sizif M. Jankovicsa (Madžarska)
B: Putnik drugog razreda B. Dovnikovića (Jugoslavija)
C: ٪
D: Animirani kolač R. Bloomberga (SAD)
E: Lisica i zec J. Norštejna (SSSR); Zagor i glazbena trava P. L. de Maasa (Italija)
F: Dugo crtano putovanje G. Scarfea (Vel. Britanija)
1976 Nije održan
1978  
Grand Prix: Satiemania Z. Gašparovića (Jugoslavija)
A: ٪
B: Specijalna dostava J. Weldona (Kanada)
C: ٪
D: 38 papagaja, 5 majmuna i 2 slonice I. Ufimceva (SSSR)
E: Kuća koju je sagradio Jack A. Hržanovskog (SSSR); Sportski život Z. Grgića (Jugoslavija)
F: Tišina I. Orosza (Madžarska)
1980  
Grand Prix: Bajka nad bajkama J. Norštejna (SSSR)
A: Igra taktovima P. Driessena (Kanada)
B: Posljednji sunčev zrak N. Majdaka (Jugoslavija)
C: Tri pronalazača M. Ocelota (Francuska)
D: Pasja droga K. Pindala (Kanada)
E: Smiješak za tetku G. Deitcha (SAD); Animalia IV — Mačka T. Hernádija (Madžarska)
F: Gordijski čvor Z. Szilágyija (Rumunjska)
1982  
Grand Prix: ٪
A: Put k susjedu N. Dragića (Jugoslavija)
B: E B. Pojara (Kanada)
C: Izgubljeni svijet A. Kavija i J. Ruohomakija (Finska)
D: Ptica prasica R. Condieja (Kanada)
E: Zagrli me S. Weisea (SAD)
F: Bez uzrujavanja T. Bakse (Madžarska)
1984  
Grand Prix: Skakanje O. Tezuke (Japan)
A: Šampinjoni P. Veilleuxa (Kanada)
B: Tamna strana mjeseca A. Tatarkije (SSSR)
C: Crno-bijeli film S. Sokolova (SSSR)
D: Augusta se dotjeruje C. Varge (Madžarska)
E: Putešestvije jednog mrava E. Nazorova (SSSR)
F: Poljubi me, meka gumico Z. Čoka (Jugoslavija)
1986  
Grand Prix: ٪
A: To je nešto sasvim drugo A. Fedulove (SSSR)
B: Mila nam propast — duboki san D. Andersona (Vel. Britanija)
C: Ulica krokodila braće Quay (Vel. Britanija)
D: Trideset šest pismena A Daa (Kina)
E: Vuk i telić M. Kamaeneckog (SSSR)
F: Tango kriminal S. von Kleista (Francuska)
1988  
Grand Prix: Doručak na travi P. Parne (SSSR)
A: Muzej P. Dollemana (Nizozemska)
B: George i Rosemary A. Snowdena i D. Finea (Kanada)
C: ٪
D: ٪
E: Remont u zoološkom vrtu N. Lerenera (SSSR)
F: Mjesec A. Skenfielda (Australija)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

SVJETSKI FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA u Zagrebu. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/5024>.