SPARKUHL, Theodor

SPARKUHL, Theodor, njemačko-am. snimatelj (Hannover, 7. X 1894 — Hollywood, 1945). Studirao na sveučilištima u Göttingenu i Bonnu. Od 1911. kino-operater u Berlinu, već 1912. postaje snimatelj film. novosti; u tom svojstvu za I svj. rata snima u Rusiji i na Srednjem istoku. Na igr. filmu od 1918, osobito uspješno surađuje sa E. Lubitschem (do njegova odlaska u SAD). Posebno se ističu filmovi Gospođa Dubarry (1919), gdje iskazuje izrazit smisao i za interijere i za masovne scene, Princeza ostrigâ (1919), gdje maksimalno koristi razne optičke efekte kako bi dočarao stanja likova, Anna Boleyn (1920) s izrazito rafiniranom kompozicijom slike, te Brdska mačka (1921), u kojem kombinira fotogr. realizam u eksterijerima s interijernom fotografijom u stilu ekspresionizma i jugendstila, a u stilizacijske svrhe koristi razne fotogr. → maske (krugovi, elipse i sl.). God. 1930. odlazi u Vel. Britaniju, a 1931. u Francusku, gdje snima Kuju J. Renoira. U SAD imigrira 1933. i potpisuje ugovor s Paramountom. Iako radi uglavnom u visokobudžetnim projektima, ne prelazi razinu vrhunske rutinske fotografije (osim u filmu Dok se ponovno ne sretnemo, 1944, F. Borzagea). Umro je za snimanja Neženjinih kćeri (1946) A. L. Stonea.

Ostali važniji filmovi — u Njemačkoj: Oči mumije Ma (E. Lubitsch, 1918); Carmen (E. Lubitsch, 1918); Djevojka iz baleta (E. Lubitsch, 1918); Opojnost (E. Lubitsch, 1919); Lutka (E. Lubitsch, 1919); Sumurun (E. Lubitsch, 1920); Kohlieselove kćeri (E. Lubitsch, 1920); Faraonova žena (E. Lubitsch, 1921); Plamen (E. Lubitsch, 1922); Stari zakon (E. A. Dupont, 1923); Don Carlos i Elizabeta (R. Oswald, 1924); Manon Lescaut (A. Robinson, 1926); Stranputice (G. W. Pabst, 1928); u SAD: Karavana (E. Charrell, 1934, sa E. G. Palmerom); Visok, pametan i lijep (R. Mamoulian, 1937, sa V. Milnerom); Wells Fargo (F. Lloyd, 1937); Kad bih bio kralj (F. Lloyd, 1938); Vladari mora (F. Lloyd, 1939, sa A. Stoutom); Beau Geste (W. A. Wellman, 1939, sa A. Stoutom); Varljivo svjetlo (W. A. Wellman, 1939); Druga trupa (H. C. Potter, 1940); Stakleni ključ (S. Heisler, 1942); Wake (J. Farrow, 1942, sa W. C. Mellorom); Ritam posut zvijezdama (G. Marshall, 1942, sa L. Toverom); Johnny je zakasnio (W. K. Howard, 1943); On reče: ubij! (F. Marshall, 1945); Salty O’Rourke (R. Walsh, 1945); Krv na suncu (F. Lloyd, 1945).