SNIMATELJ, FILMSKI

SNIMATELJ, FILMSKI, tehničko-kreativno zvanje u kinematografiji, osoba nadležna za slikovno-fotogr. komponentu film. djela. Snimanje može obavljati sam, ali i uz suradnju jednog ili više pomoćnika; tada se naziva glavni snimatelj ili direktor fotografije (prema engl. director of photography). Bilo da radi sam, ili je rukovoditelj snim. sektora film. → ekipe, najčešće sudjeluje u svim fazama proizvodnje filma. U pretpripremama projekta dužan je proučiti scenarij i dati prijedloge u svom djelokrugu rada. Nakon dogovora s redateljem o karakteru i stilu film. slike, predlaže vrste film. vrpce, film. formata, te potrebna teh. sredstva. S redateljem usvaja grube scenogr. skice i lokacije za snimanje u interijeru i eksterijeru, a za operativni plan daje prijedloge o najpogodnijem vremenu za snimanje pojedinih objekata; ujedno sastavlja popis teh. i materijalnih sredstava za potrebe snim. sektora. U fazi pripreme snimanja obavlja (eventualna) probna snimanja glumaca, s redateljem sudjeluje u definitivnom usvajanju scenogr. i kostimogr. skicâ, te daje prijedloge pri određivanju bojâ kostima i objekata u odnosu na karakteristike film. vrpce i svjetla. Određuje količinu i vrstu rasvjete, scensku tehniku i ostala teh. pomagala, te sudjeluje u izradbi operativnog plana i vrši snim. razradbu knjige snimanja. S laboratorijem dogovara sve teh. uvjete oko razvijanja negativâ i izradbe radne kopije. Za snimanja slike, gdje u prvom redu dolazi do izražaja njegova kreativnost, s pomoću svjetla stvara atmosferu slike u interijeru i eksterijeru, određuje kompoziciju kadra, a često sâm izvodi i panorame i vožnje. S redateljem vrši pravovremeno → usvajanje objekata, sudjeluje u kadriranju i dr. dogovorima za snimanje. Nadležan za svjetlo i rasvjetu, daje upute šefu rasvjete i šefu scene, kao i sugestije majstoru za spec. efekte odn. pirotehničarima. Održava stalni kontakt s laboratorijem, obavlja kontrolne probe negativa, kontrolira razvijeni negativ i prisustvuje kontrolnim projekcijama, gdje u svom djelokrugu daje prijedloge o izboru repeticijâ. U fazi završne obradbe daje sugestije pri izradbi spec. efekata i špice filma. Daje upute i kontrolira »čitanje svjetla« u laboratoriju, izradbu ton. kopijâ iz originalnog negativa, te izradbu izvornih materijala.

Najstarije zanimanje u povijesti kinematografije, snimatelji su ujedno i pioniri filma u većini nacionalnih kinematografija (pa su često postajali i redatelji). Imaju i svoja udruženja (npr. A. S. C. u SAD, B. S. C. u Vel. Britaniji i A. I. C. u Italiji), čijim članstvom dokazuju svoj visoki profesionalni ugled. U sâmoj snim. profesiji često postoje i specijalizacije: za eksterijere odn. interijere, za dnevno odn. noćno snimanje (npr. u žanru horrora), prema film. rodovima (za igrani, dokumentarni, odn. animirani film), prema žanrovima (za spektakl, za akcioni film i dr.) itd. U film. ekipi često se javlja i snimatelj druge ekipe, koji prema uputama direktora fotografije — provodeći njegovu koncepciju — samostalno snima dijelove filma.

U film. ekipi direktoru fotografije pomažu: snimatelj slike (u nas švenker), prvi asistent snimatelja (u nas šarfer) i drugi asistent snimatelja, a snim. sektoru pripada i filmski fotograf.