SMITH, George Albert

traži dalje ...

SMITH, George Albert, brit. izumitelj i sineast (Brighton, 1864 — Hove, 1959). Po zanimanju fotograf-portretist u Brightonu. Širokih interesa, za film se počinje zanimati da bi produbio svoja istraživanja, te ilustrirao predavanja iz astronomije, hipnoze i psih. fenomena. God. 1896-98. konstruira kameru i počinje snimati filmove za → Ch. Urbana. Sagradivši 1900. studio u mjestu St. Ann’s Well (Sussex), 1901. za G. Mélièsa režira film o krunjenju Edwarda VII. Financiran od Urbana, 1906. patentira jedan od prvih procesa za film u boji (kinemacolor) — po principu dvobojnoga aditivnog miješanja bojâ; demonstrira ga 1908, i održava predavanje u Royal Society of Arts. Do 1911. proces usavršava i prodaje ga u više zemalja (SAD, Rusija, Francuska, Japan, Italija), no on — predstavljajući tek trenutnu senzaciju — potpuno izlazi iz uporabe 1916. Zamjerne znanstveno-teh. invencije, uspješno eksperimentira i s dvostrukom ekspozicijom u filmu Korzikanska braća (The Corsican Brothers, 1898) s motivom dvojnika, a prakticira i većinu dr. Mélièsovih trikova (no bez njegove imaginacije). Jedan odnajistaknutijih predstavnika tzv. → Brightonske škole, S. se ističe i svojim istraživanjima na području film. izraza. Od 1897. realizira dokumentarističke snimke (Actualities) i uskoro ih producira oko 50 godišnje. Također snima kratke igr. filmove u kojima glume njegovi sinovi; karakteristični naslovi: Faust i Mefisto (Faust and Mephistopheles, 1898), Fotografiranje duha (Photographing a Ghost, 1898), Mesmerist (The Mesmerist, 1898), Žena-brijač (Woman Barber, 1899), Viđeno kroz teleskop (As Seen through a Telescope, 1900) i Dorothyn san (Dorothy’s Dream, 1903). Gotovo legendarno postaje Bakino povećalo (Grandma’s Reading Glass, 1900), u kojem efektno koristi detalj i funkcionalno ga uklapa u montažno razvijanje radnje, tako da ga se ubraja i među preteče → D. W. Griffitha. Također, među prvima u Vel. Britaniji prakticira pokrete kamere. Poč. XX st. napušta režiju, a u vrijeme I svj. rata i profesionalno bavljenje filmom, posvećujući se znanstvenim istraživanjima. Stekao je ugled najznačajnijeg pionira i stvaraoca brit. kinematografije do pojave → C. M. Hepwortha.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

SMITH, George Albert. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4819>.