SLOBODNI FILMSKI RADNIK

traži dalje ...

SLOBODNI FILMSKI RADNIK, najčešći od više naziva za → status film. radnikâ; u Jugoslaviji se javlja poč. 1951, kad je — u okviru šire reorganizacije i decentralizacije drž. poduzećâ — sav. Komitet za kinematografiju internom uputom stvorio mogućnost i sugerirao da se iz stalnoga radnog odnosa otpuste i prevedu u tzv. slobodni status film. radnici onih struka koje su vezane za neposrednu proizvodnju odn. stvaranje filma. Bili su to uglavnom članovi film. → ekipe: scenaristi, redatelji, glumci, snimatelji slike, snimatelji zvuka, scenografi, kostimografi, montažeri, organizatori, zatim njihovi pomoćnici i asistenti, te suradnici kao što su kostimeri, garderobijeri, rekviziteri, oružari, pirotehničari i sl.; laboranti, tehničari, propagandisti, komercijalisti i dr. producentski suradnici ostali su u stalnomu radnom odnosu. Uredba o angažiranju i nagrađivanju lica koja učestvuju u snimanju i izradi filma (1952) donekle je definirala status slobodnih filmskih radnika, no faktički je legaliziran tek Osnovnim zakonom o filmu (1956).

Slobodni film. radnici angažiraju se za rad na pojedinom filmu temeljem posebnog → ugovora kojim se utvrđuje posao angažiranih, rokovi i honorari. Izvan angažmana S. nema osigurane nikakve prihode iz kinematografije. Zato je u prvo vrijeme prijelaz u slobodan status za većinu film. radnika bio vrlo riskantan korak: ostali su ne samo bez film. tehnike i »alata« za rad (koji je ostao u film. poduzećima, kod stalno zaposlenih), već i bez zdravstvene zaštite i mirovinskog osiguranja. Društva i udruženja filmskih radnika, osnovana (1950) tek nešto prije ustanovljenja slobodnog statusa, nisu bila sposobna film. radnike socijalno i stručno zaštititi, pa su naglo nastali antagonizmi između slobodnih film. radnika s jedne i producenata sa stalno zaposlenima s druge strane. Kao mjeru zaštite svojih interesa slobodni film. radnici ubrzo su počeli osnivati najprije vlastita film. poduzeća (npr. u Srbiji UFUS 1952, u Hrvatskoj Zagreb film 1953, itd.), a kasnije i filmske radne zajednice (akr. FRZ), za proizvodnju jednog filma, odn. trajne filmske radne zajednice (akr. TFRZ) kao oblik samoupravne producenture.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

SLOBODNI FILMSKI RADNIK. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4810>.