SINESTEZIJA

SINESTEZIJA, termin koji se odnosi na interakciju vizualnih i auditivnih doživljaja određenoga film. djela, za razliku od → kinestezije koja se odnosi na percepciju kretanja na ekranu. U psihologiji percepcije poznata je činjenica da osjećaji i predodžbe koji se obrazuju u jednom od naših čula djeluju na osjećaje i predodžbe u drugima, i mijenjaju ih. Tako nastaju komplementarni osjećaji ili subjektivni osjećaji koji se razlikuju od direktnih osjećaja. Najpoznatiji fenomen je dojam da određeni zvuci »posjeduju« adekvatne boje, ili da boje izazivaju dojam određenog »zvuka«. Budući da film uključuje mnoge komponente koje istodobno djeluju na različita čula gledalaca, S. može imati značajnu ulogu u percipiranju određenoga film. djela. To se u najvećoj mjeri odnosi na interakciju boje i zvuka, tj. njihovo sučeljavanje koje može utjecati na značenje snimljenog prizora. Tako je S. M. Ejzenštejn koristio sinesteziju u završnim sekvencama II dijela Ivana Groznog (1946), gdje se muz. ritam (posebno u scenama plesa opričnika) sučeljava s crvenom i crnom bojom fotografije, dok je M. Antonioni u Crvenoj pustinji (1964) mijenjao boje u stvarnom ambijentu da bi postigao vizualno-zv. kontrapunkt u odnosu na elektronsku muz. pratnju.