SIEGEL, Donald-Don

SIEGEL, Donald-Don, am. redatelj i producent (Chicago, 26. X 1912). Iz žid. obitelji virtuoza na mandolini i glazb. pedagoga, pod očevim utjecajem ateist (iako su mu preci većinom bili rabini). Neko vrijeme studira u Cambridgeu (Vel. Britanija), gdje se posvećuje proučavanju Novog zavjeta. Za velike ekon. krize nezaposlen, 1933. uz pomoć ujaka montažera i njegova prijatelja producenta H. B. Wallisa — iako bez zanimanja za film — dobiva posao u kompaniji Warner Bros. Isprva sortira snimke upotrebljive za razne filmove, te razvija interes za montažu (ustanovljuje specijalni montažni odjel) i, donekle, za montažne efekte (surađuje sa → B. Haskinom). Kao asistent montažera radi u odjelu za snimanje inserata, potom je montažer (npr. Fićfirić sa Sjevera i Casablanca, 1942, M. Curtiza /sa J. Leicesterom, kasnije svojim montažerom i scenaristom/), napokon redatelj II ekipe (npr. za Curtiza i H. Hawksa). J. Warner (s kojim je u čestim sukobima) ipak mu omogućuje red. debi sa 2 kratkometr. filma (oba nagrađena Oscarom): Zvijezda u noći (Star in the Night, 1945), parabolom Kristova rođenja, i Hitler živi (Hitler Lives, 1946), kompilacijskim s tezom da je duh nacizma još djelatan. Prvi cjelovečernji igr. film Presuda (The Verdict), prema detektivskom romanu Misterij Big Bowa I. Zangwilla — navodno prvom s obrascem »tajne zaključane sobe«, režira 1946. Već u počecima karijere ističe se dinamičnim akcionim (često niskobudžetnim), većinom krim. filmovima, kojima (od 1949. za razne kompanije) postupno povećava ugled (s vrhuncem na prijelazu u 70-e godine). Tako 50-ih režira 3 buduća kult-filma: Pobuna u bloku 11 (Riot in Cell Block 11, 1954), po dijelu kritike najuspjeliji »zatvorski film«; Invazija kradljivaca tijelâ (Invasion of the Body Snatchers, 1956), jedan od najuspjelijih znanstvenofantastičnih tog doba, koji — iako posredan izraz antikomun. histerije — sugestivno u prvi plan stavlja psihozu čovjekove bespomoćnosti u trenucima opće dehumanizacije (inicirao je tv-seriju Invaders i film. remake Ph. Kaufmana iz 1978 /u kojem S. glumi/); Baby Face Nelson (1957), gangsterski o članu Dillingerove bande (njima se može pridružiti i potcjenjivani soc. film Zločin na ulicama — Crime in the Streets, 1956). Usprkos sklonosti radikalnim rješenjima u obradbi tema i likova, te neisforsiranoj žestini akcionih prizora, S. ostaje u sjeni dr. »grubih redatelja« (tough directors) — R. Aldricha i S. Fullera. Ugled bitno ne uvećava ni 60-ih godina, kada se ističe ratnim filmom Pakao je za heroje (Hell Is for Heroes, 1962), te kriminalističkima Ubojice (The Killers, 1964, tv-film prebačen na 35mm vrpcu /remake istoimenog djela R. Siodmaka iz 1946/) prema priči E. Hemingwaya i Inspektor Madigan (Madigan, 1968) — oba na tragu am. film noira. Naturalizam i violentnost njegovih projekata znatno su bolje prihvaćeni na prijelazu u 70-e godine, kada ga kritika — zbog lakoće fabuliranja — proglašuje nastavljačem am. klasičnog filma; to se ne odnosi i na Siegelov svjetonazor (izražen kroz gl. likove — asoc. usamljenike sklone nesmiljenom preuzimanju društv. i zakonskih prerogativa), u kojem dio kritičara otkriva i dimenziju fašistoidnosti. Za to razdoblje presudna je suradnja sa → C. Eastwoodom (s kojim osniva i kompaniju Malpaso Productions) — osobito u krim. filmovima Šerif u New Yorku (Coogan’s Bluff, 1968, inicira popularnu tv-seriju) i Škorpion ubija (Dirty Harry, 1971, inicira film. seriju s Eastwoodom kao Prljavim Harryjem). Posebno mjesto u toj fazi zauzimaju horror-film originalna zapleta Opčinjen (The Beguiled, 1971) i »topliji« krim. film Ubijte Charleyja Varricka! (Charley Varrick, 1973). Nakon toga karijera mu opada, jer se ne snalazi u konjunkturi tzv. novog Hollywooda. Svojim je projektima često i producent. Od 1954. mnogo režira i na televiziji (npr. tv-film Obješeni čovjek — The Hanged Man, 1964).

Ostali filmovi: Iz noći u noć (Night unto Night, 1949); Velika krađa (The Big Steal, 1949); Dvoboj u Silver Creeku (Duel at Silver Creek, 1952); Nije vrijeme za cvijeće (No Time for Flowers, 1953); Izbroji sate (Count the Hours, 1953); Kineska pustolovina (China Venture, 1953); Privatni pakao 36 (Private Hell 36, 1954); Priča iz Annapolisa (An Annapolis Story, 1955); Španjolska afera (Spanish Affair, 1958); Trgovci oružjem (The Gun Runners, 1958); Postava (The Lineup, 1958); Čovjek-pas (The Hound Dog Man, 1959); Na rubu vječnosti (Edge of Eternity, 1959); Plamena zvijezda (The Flaming Star, 1960); Smrt revolveraša (Death of a Gunfighter, 1969, pod pseudonimom Allen Smithee); Sierra Tórrida (Two Mules for Sister Sara, 1970); Crna vjetrenjača (The Black Windmill, 1974, u Vel. Britaniji); Posljednji hitac (The Shootist, 1976); Telefon (1977); Bijeg iz Alcatraza (Escape from Alcatraz, 1979); Dijamantski rez (Rough Cut, 1980); Baksuzi (Jinxed, 1982).

LIT.: S. M. Kaminsky, Don Siegel: Director, New York 1974; J. Kass, Hollywood Professionals (Vol. 4), London/New York 1975.