SIDNEY, Sylvia

SIDNEY, Sylvia (pr. ime Sophia Kosow), am. filmska, kazališna i tv-glumica (New York, 8. VIII 1910 /negdje 1908/). Iz obitelji rusko-rum. Židova, od 1926. pohađa Theatre Guild School u New Yorku (glumu uči — među ostalim — i kod R. Mamouliana). Te godine debitira u kazalištu, a 1929. na filmu; 1930. angažira je firma Paramount (do 1936), kasnije radi za razne tvrtke, a neko vrijeme ima i osobni ugovor s producentom W. Wangerom. Pažnju prvi put privlači u Gradskim ulicama (1931) R. Mamouliana, zamijenivši C. Bow. Sićušna, izraza nezaštićene djevojčice, »očiju spremnih na suze«, status zvijezde stječe dvjema odgovarajućim ulogama 1931: djevojke u drugom stanju koju želi ubiti njen momak u Američkoj tragediji J. von Sternberga, te — po turobnosti sličnom — u Uličnom prizoru K. Vidora. I na vrhuncu film. karijere, sredinom 30-ih godina, ističe se takvim ulogama žrtava (u tipu → dobre prijateljice): npr. kao supruga beskrupuloznog anarhista (O. Homolka) kojeg je prisiljena ubiti u Sabotaži (1937) A. Hitchcocka, radom izmučena sestra maloljetnog prestupnika u Ulici bez izlaza (1937) W. Wylera, te u prva 3 am. filma F. Langa (Zakon linča, 1936; Samo jednom se živi, 1937; Ti i ja, 1938), kao »utjelovljenje nedužnosti« u nesmiljenu langovskom svijetu. Pokušaji promjene stereotipa (koji je uvijek kreirala s novom proživljenošću) nisu joj donosili uspjeh, pa joj popularnost 40-ih godina opada. Prorjeđuje film. nastupe i sve više ponovno glumi u kazalištu. Od 1952. igrala je samo u još 8 filmova, koji najčešće žanrovski pogoduju iskazivanju stanja karakterističnih za njezine najbolje godine (npr. Damien —predskazanje II, 1978, D. Taylora). Za drugačije impostiranu ulogu majke u filmu Ljetne želje, zimski snovi (1973) G. Catesa nominirana je za Oscar za epizodu. Glumila je (do 1987) u 39 filmova; u starijoj dobi vrlo je uspješna na televiziji (npr. nagrada Golden Globe 1985).

Ostale važnije uloge: Madame Butterfly (M. Gering, 1932); Čudotvorac (N. Z. McLeod, 1932); Maty Burns — pobjegla iz zatvora (W. K. Howard, 1935); Naglasak je na mladosti (W. Ruggles, 1935); Staza usamljenog bora (H. Hathaway, 1936); Vagoni putuju noću (R. Enright, 1941); Krv na suncu (F. Lloyd, 1945); Tražeći vjetar (W. Dieterle, 1946); Jadnici (L. Milestone, 1952); Divlja subota (R. Fleischer, 1955); Hammett (W. Wenders, 1982).