SENEGAL

SENEGAL. Kako je zemlja (oko 7 milijuna stanovnika) podijeljena u brojna plemena sa zasebnim jezicima (najzastupljeniji je wolof — oko 36%), golema većina stanovništva nepismena, a tek oko 20% govori francuski, razumljivo je da je »govor slikâ« bio vrlo efikasno sredstvo i prosvjećivanja i zabave, pa je u Senegalu — kao pioniru kinematografije među frankofonim zemljama Crne Afrike — već u kolonijalnom razdoblju otpočela film. proizvodnja (»Afrika na Seini«, 1955, Paulina Vieyraa, o teškom životu afr. studenata u Parizu). Do pravog procvata došlo je nakon stjecanja nezavisnosti (1958), posebno 60-ih godina, kada se javlja najutjecajniji sineast Crne Afrike → Ousmane Sembène; on nastoji na tematskoj »afrikanizaciji« proizvodnje, te ustraje u uporabi jezika wolof. Pod njegovim utjecajem mlađi autori — školovani na film. školama ili praktičnim radom u studijima u Parizu, Rimu, Moskvi, Berlinu, Londonu i drugdje — zahvaćaju u društv. teme zemlje koja se tek oslobodila kolonijalizma i čije siromaštvo omogućuje spregu bivših franc. vlastodržaca s novim domaćima, ili govore o stalnom sudaru tradicionalnoga i novoga, zapadnjačkoga; za razliku od drugih afr. kinematografija, senegalska proizvodi vrlo malo filmova folklorne tematike. Osobito se ističu Babacar Samb, Mahama Johnson Traoré, Djibril Mambéty Diop, Badu Boy, Momar Thiam, Tidian Aw, Moussa Bathily, Beye Ben Diogaye, Safi Faye, zasad jedina redateljica seneg. kinematografije, Seeck N’Gaido Bah i dr., radeći i dokum. i igr. filmove. I dalje djeluju veterani P. Vieyra i Ou. Sembène, koji svojim ključnim ostvarenjima »Crna žena iz...« (1966), »Impotencija« (1974) i »Otpor« (1977) stječe i velik međunar. ugled. SIDEC, seneg. nacionalno poduzeće za film. distribuciju i eksploataciju, ima u svom posjedu oko polovicu od 80-ak kino-dvorana u zemlji, ali ne može voditi samostalnu politiku, jer tim djelatnostima »dirigiraju« franc. Consortium Interafricain i am. AFRAM. Osim toga, vrlo su popularni komerc. proizvodi ind. kinematografije, pa je gl. zvijezda za seneg. publiku ind. glumac Amitah Basham.