SCOTT, Randolph

SCOTT, Randolph (pr. ime R. Crane), am. glumac (Orange County, Virginia, 23. I 1903 — Los Angeles, 3. III 1987). Iz imućne obitelji, studirao na sveučilištima Georgia Tech i North Carolina. Nakon I svj. rata završava studij i postaje tekstilni inženjer, ali odlazi u Californiju i otpočinje glum. karijeru u kazalištu Pasadena Playhouse. U Hollywoodu od 1928. kao »statist sa zadatkom«; prvu sporednu ulogu tumači 1929. God. 1932-34. igra gl. uloge u 7 niskobudžetnih vesterna H. Hathawaya prema romanima Z. Greya (npr. Grmljavina stada, 1934), dok sredinom desetljeća s uspjehom nastupa i u musicalima (npr. Roberta, 1935, W. A. Seitera; Slijedi flotu, 1936, M. Sandricha; Visok, pametan i lijep, 1937, R. Mamouliana). Krajem 30-ih i poč. 40-ih godina uglavnom nastupa u tipu → čovjeka od akcije, posebno zapaženo kao zapadnjak koji ne može »izbrisati greške iz prošlosti« u vesternu Zapadna unija (1941) F. Langa, te u ratnom filmu Korveta K-225 (1943)R. Rossona i H. Hawksa. Od 1946. glumi isključivo u vesternima (npr. Povratak bandita, 1947, te Odmetnik se vraća, Albuquerque i Coroner Creek, svi 1948, R. Enrighta). Visok, uvijek uspravan u sedlu, pomalo grubih crta lica, kao samodostatan »mrki zapadnjak viteških manira« (u tom smislu svojevrsni nasljednik W. S. Harta), S. — iako donekle krutih glum. manira — postaje zvijezda žanra u djelima koja variraju kvalitetom, ali privlače publiku (1950-53. na listi je 10 najkomercijalnijih am. glumaca). Vrhunce karijere doživljava u 7 vesterna B. Boettichera lišenih sentimentalnosti (5 od njih za neovisnu kompaniju Ranown, koju je osnovao s producentom H. J. Brownom): Od sada sedmorica (1956), Čovjek iz Arizone (1957), Kobna odluka u Sundownu (1957), Buchanan ponovno jaše (1958), Jahač osvetnik (1959), Putnik na Zapad (1959) i Stanica Komanča (1960); u njima tumači tvrdokorne ali čestite vremešne zapadnjake, suzdržane, ali razočarane i opsjednute zbog ubojstva ili nasilja nad voljenom osobom. Posljednju ulogu, ujedno i jednu od najuspjelijih, ostvaruje (uz J. McCrea) u Pucnjima poslije podne (1962) S. Peckinpaha, gdje — iako isprva pokoleban — primjereno zastupa vrline »starog Zapada« i klas. vesterna. Nastupio je u 96 filmova (od toga u oko 60 vesterna), povukavši se kao jedan od najbogatijih pripadnika am. show-businessa. U vestern-parodiji Vruća sedla (M. Brooks, 1974) parodira ga crni glumac C. Little.

Ostale važnije uloge: Tako crvena ruža (K. Vidor, 1935); Na Zapad, momče! (H. Hathaway, 1936); Rebecca sa Sunnybrook farme (A. Dwan, 1938); Šerif s granice (A. Dwan, 1939); Jesse James (H. King, 1939); Virginia City (M. Curtiz, 1940); Moja najdraža supruga (G. Kanin, 1940); Kad su Daltonovi jahati (G. Marshall, 1940); Pljačkaši (R. Enright, 1942); Pittsburgh (L. Seiler, 1942); Desperadosi (Ch. Vidor, 1943); Kapetan Kidd (R. V. Lee, 1945); Hodajući bregovi (J. Sturges, 1949); Santa Fe (I. Pichel, 1951); Grmljavina iznad ravnica (A. De Toth, 1953); Ulica bezakonja (J. H. Lewis, 1955); 7. konjička (J. H. Lewis, 1956).