SCOTT, George Campbell

traži dalje ...

SCOTT, George Campbell, am. filmski, kazališni i tv-glumac (Wise, Virginia, 18. X 1927). Studirao novinarstvo na sveučilištu Missouri, potom 4 godine služio u mornaričkoj pješadiji. Od 1950. glumac u pokr. trupama, potom u off-Broadway produkcijama, napokon i na Broadwayu. Na filmu debitira 1958 (Drvo za vješanje D. Davesa), i u počecima karijere zapaženo tumači negativce (npr. Anatomija jednog umorstva, 1959, O. Premingera i Hazarder, 1961, R. Rossena, gdje je upravo demonski antagonist P. Newmana /nominacija za Oscar za epizodu/). Velike glave i istaknuta nosa, markantnih crta lica i muževne, »militantne« pojave, kroz svoje uloge proteže jedinstvenu odliku: gotovo manijakalnu koncentraciju energije, usamljeničku mizantropiju te tvrdoglavost koja — ovisno o liku — može biti odbojna, smiješna ili neodoljiva. Te opsesivne crte karaktera vješto koristi čas kao manu (ograničenost, netolerantnost), čas kao prednost (usmjerenost, idealizam, čvrstina), kada fungira kao idealni predstavnik američko-protestantskih vrlina (individualizam, borbenost, odgovornost); gotovo tiranskom eksplozivnošću, nepredvidivošću i za okolinu obespokojavajućom sabranošću naklonost publike zna izazvati i likovima »onkraj morala«, čime nameće glum. usporedbu sa E. von Stroheimom. Njegova osobnost do izražaja posebno dolazi u filmovima Doktor Strangelove (S. Kubrick, 1964), gdje kao general — impozantni, gastritični »fah-idiot« iskazuje i dar komičara, Petulia (R. Lester, 1968), gdje tumači šarmantnoga sredovječnog ljubavnika-gubitnika, Noćna patrola (R. Fleischer, 1972), kao policajac kojega duga usamljenost navodi na samoubojstvo, Dan delfina (M. Nichols, 1973), kao razočarani znanstvenik-idealist, i U podzemlju seksa (P. Schrader, 1979), gdje je rigidni otac-kalvinist koji traži kćer što ju je neiskazivanjem ljubavi naveo na bijeg od kuće. Središnje ostvarenje svoje film. karijere daje u Pattonugeneralu od čelika (F. J. Schaffner, 1970), sugestivno se identificirajući s likom ekscentričnog vojskovođe — fanatičnoga i opasnoga, ali uvijek vrijednog poštovanja; za tu je ulogu nagrađen Oscarom, koji je odbio primiti (kao i godinu dana kasnije tv-nagradu Emmy). Do 1989. nastupio je u više od 30 filmova (uključujući i 2 ne odveć uspjela red. pokušaja: Bijes — Rage, 1972, i Divljak se oslobodio — The Savage Is Loose, 1974). Od 80-ih godina vraća se kazalištu i sve više intenzivira tv-djelatnost (npr. tv-film Strah na optuženičkoj klupi, 1975, L. Johnsona ili naslovna uloga u tv-seriji o Mussoliniju, često i kao narator).

Njegova druga supruga Colleen Dewhurst i četvrta Trish Van Devere poznate su glumice.

Ostale važnije uloge: Lista Adriana Messengera (J. Huston, 1963); Žuti Rolls-Royce (A. Asquith, 1964); Ne diraj mi ženu (N. Panama, 1966); Biblija (J. Huston, 1966); Varalica (I. Kershner, 1967); Jane Eyre (De. Mann, 1971); Bolnica (A. Hiller, 1971); Mogli bi biti divovi (A. Harvey, 1971); Posljednja šansa (R. Fleischer, 1971); Surova Oklahoma (S. Kramer, 1973); Hindenburg (R. Wise, 1975); Otoci u struji (F. J. Schaffner, 1977); Kraljević i prosjak (R. Fleischer, 1977); Dva filma za groš (S. Donen, 1978); Prevrtljivac (P. Medak, 1980); Formula (J. G. Avildsen, 1980); Oliver Twist (C. Donner, 1982).

LIT.: A. Harbinson, George C. Scott: The Man, the Actor, the Legend, New York 1977.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

SCOTT, George Campbell. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4669>.