SCHIFRIN, Lalo

SCHIFRIN, Lalo, am. skladatelj, aranžer i pijanist arg. podrijetla (Buenos Aires, 21. VI 1932). Sin dirigenta rus. podrijetla, studirao u Argentini (J. C. Paz) i u Parizu. Po povratku u domovinu sklada scensku i plesnu glazbu. Baveći se i jazzom, 1962. postaje član kvinteta D. Gillespieja kao pijanist, aranžer i skladatelj (poznat po uspjelom povezivanju južnoam. glazbe s elementima jazza) te seli u SAD, gdje aranžmane piše i za S. Getza i S. Vaughan. Od 1964 (Ljubavni kavez R. Clementa) intenzivno se posvećuje film. muzici, služeći se pritom najraznovrsnijim sredstvima i stilovima: od jazza do atonalne glazbe. Dvadesetak godina jedan je od najplodnijih film. skladatelja, osobito uspješan u ilustriranju filmova dramatičnog ugođaja.

Ostali važniji filmovi: Cincinnati Kid. (N. Jewison, 1965); Ubojica iz San Francisca (R. Nelson, 1965); Gomila ubojica (J. Levin, 1966); Hladnoruki kažnjenik (S. Rosenberg, 1967); Lisac (M. Rydell, 1967); Šerif u New Yorku (D. Siegel, 1968); Bullit (P. Yates, 1968); Pakao na Pacifiku (J. Boorman, 1968); Che! (R. Fleischer, 1969); Ratnici/ Zlato za odvažne (B. G. Hutton 1970); WUSA (S. Rosenberg, 1970); THX-1138 (G. Lucas, 1971); Opčinjen (D. Siegel, 1971); Škorpion ubija (D. Siegel, 1971); Tigar jede ljepotice (R. Vadim, 1971); Joe Kidd (J. Sturges, 1972); Lav među gangsterima, (M. Ritchie, 1972); Ubijte Charleya Varricka! (D. Siegel, 1973); Četiri mušketira (R. Lester, 1975); Putovanje prokletih (S. Rosenberg, 1976); Tajna Procaneova dokumenta (J. L. Thompson, 1976); Noć orlova (J. Sturges, 1977); Telefon (D. Siegel, 1977); Charleyjeva osveta (S. Rosenberg, 1978); Amityville — kuća užasa (S. Rosenberg, 1979); Brubaker (S. Rosenberg, 1980); Koža (L. Cavani, 1980); Druškane, druškane! (B. Wilder, 1981); Iznenadni sraz (C. Eastwood, 1983); Ostermanov vikend (S. Peckinpah, 1983).