LZMK

Filmska enciklopedija

SCHELL, Maximilian Filmska traka traži dalje ...

SCHELL, Maximilian, njem. glumac, redatelj, scenarist i producent (Beč, 8. XII 1930). Brat → Marije Sch. Rođen u obitelji švic. književnika koji se nakon Anschlussa 1938. vraća u Švicarsku. Studirao germanistiku i kaz. umjetnost u Zürichu i Münchenu; kaz. glumac od 1952. u Bernu (kasnije je angažiran u Essenu, Bonnu, Lübecku i Münchenu), na filmu od 1955. Ugled stječe glumeći vojnika koji se više ne želi boriti u antiratnoj drami Djeca, majke i general (L. Benedek, 1955), a prvu gl. ulogu — sina u sukobu s militarističkim ocem — igra u Djevojci iz Flandrije (H. Käutner, 1956). Od filma Mladi lavovi (E. Dmytryk, 1958) otpočinje i zapaženu međunar. karijeru. Kao glumac uglavnom je žrtva tipizacije, tumačeći likove koji se barem jednim slojem odnose na tematiku II svj. rata: u rasponu od odupiranja, preko kompromisa do nacističke mahnitosti. Najistaknutija je višeslojna interpretacija branitelja njem. pravnika — ratnih zločinaca u Suđenju u Nümbergu (S. Kramer, 1961), za koju je nagrađen Oscarom. Za tu je nagradu nominiran još dvaput: za gl. ulogu u filmu Čovjek u staklenoj ćeliji (A. Hiller, 1975), gdje tumači lik zasnovan na biografiji A. Eichmanna, te za epizodu u Juliji (F. Zinnemann, 1977). Glumi i na televiziji (npr. naslovni lik u tv-seriji Petar Veliki). Kao redatelj debitira Prvom ljubavlju (Erste Liebe, 1969, i koproducent, koscenarist i glumac) prema priči I. S. Turgenjeva. Slijede Pješak (Der Fussgänger, 1974), s temom odgovornosti za ratne zločine (nominiran za Oscar za najbolji film izvan engl. govornog područja), slojeviti krim. film Sudac i njegov krvnik (Der Richter und sein Henker/End of the Game, 1975, i koproducent i koscenarist) prema prozi F. Durrenmatta, te Priče iz bečke šume (Geschichten aus dem Wienerwald, 1979, i producent i glumac), tragikomična satira prema kaz. komadu Ö. von Horvatha. Za televiziju je 1984. režirao višesatnu intervju-reportažu sa M. Dietrich. Kao scenarist (npr. Trotta, 1971, J. Schaafa) i producent (npr. Pogledi jednog klauna, 1975, V. Jasnog) radi i za dr. redatelje.

Ostali važniji filmovi (kao glumac): Dogodilo se 20. srpnja (G. W. Pabst, 1955); Zajedničko ljetovanje (Da. Mann, 1962); Zatočenici Altone (V. De Sica, 1962); Topkapi (J. Dassin, 1964); Povratak iz pepela (J. L. Thompson, 1965); Smrtonosni slučaj (S. Lumet, 1967); Simfonija heroja (R. Nelson, 1967); Paulina 1880 (J.-L. Bertucelli, 1972); Papisa Ivana (M. Anderson, 1972); Slučaj Odesa (R. Neame, 1974); Atentat u Sarajevu (V. Bulajić, 1975); Tajna Procaneova dokumenta (J. L. Thompson, 1976); Nedostižni most (R. Attenborough, 1977); Željezni križ (S. Peckinpah, 1977); Igrači (A. Harvey, 1979); Lavina ekspres (M. Robson, 1979); Krvne veze (T. Young, 1979); Vrt ruža (F. Rademakers, 1989).

Vr. V.


Citiranje:
SCHELL, Maximilian. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 15.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4633>.

kratice i simboli