SCHARY, Isidore-Dore

SCHARY, Isidore-Dore, am. producent, scenarist, redatelj i dramski pisac (Newark, New Jersey, 31. VIII 1905 — New York, 7. VII 1980). Isprva kaz. glumac (od 1930. i na Broadwayu), potom novinar i kaz. pisac, a od 1932. scenarist u kompaniji Columbia (angažira ga producent W.Wanger). Prešavši u MGM, najveće scenar. uspjehe postiže filmovima Grad dječakâ (N. Taurog, 1938), za čiju je originalnu priču nagrađen Oscarom, te Mladi Tom Edison (N. Taurog, 1940) i Edison, odrastao čovjek (C. Brown, 1940). U toj je kompaniji od 1941. i (izvršni) producent; prvi komerc. uspjeh ostvaruje filmom Lassie se vraća kući (F. M. Wilcox, 1943). Nesuglasice sa šefovima odvode ga u neovisnu produkciju D. O. Selznicka, gdje su mu najveći uspjesi Vidjet ću te u svemu (W. Dieterle, 1944) i Spiralne stepenice (R. Siodmak, 1945), kasnije Farmerova kći (H. C. Potter, 1947). Selznick ga 1946. »posuđuje« RKO-u, gdje će u idućih nekoliko godina — kao potpredsjednik zadužen za produkciju — imati svoje najvažnije razdoblje, osobito projektima u onodobnom trendu društvenokritičkih filmova (npr. Do kraja svijeta, 1946, i Unakrsna vatra, 1947, E. Dmytryka); ujedno u sl. djelima omogućuje red. debije N. Raya (Oni žive noću, 1948) i J. Loseyja (Dječak zelene kose, 1948). Nakon sukoba s novim vlasnikom RKO-a H. Hughesom, vraća se u MGM, gdje se kao rukovoditelj produkcije uglavnom brine o poslovnoj politici, osobnije sudjelujući samo u pojedinim filmovima: npr. prijatelja W. A. Wellmana (Bojište, 1949, i Žene dolaze, 1951) ili u velikom uspjehu studija Loš dan u Black Rocku (J. Sturges, 1955). Neprestano u sukobu s pretpostavljenima, poč. 50-ih godina ima niz nesporazuma s veteranom MGM-a L. B. Mayerom, no ovaj put nadvladava, pa se Mayer povlači a Sch. ga nasljeđuje. Iako uspjehe postiže za MGM nekarakterističnim projektima Uljez u prašinu (C. Brown, 1950), Džungla na asfaltu (J. Huston, 1950) i Grad iluzijâ (V. Minnelli, 1952), ni on nema dovoljno razumijevanja za nove ideje, pa se 1956. »poražen« vraća u New York i na Broadway. Tako 1958. osvaja 5 kaz. nagrada Tony za komad Zora u Campobellu (Sunrise at Campobello) koji 1960. ekranizira V. J. Donehue; zapažena mu je i drama Prvi čin (Act One), koju sam neuspjelo ekranizira 1963. Borbeni liberal koji se javno odupirao u vrijeme MacCarthyjeva »lova na vještice«, otada je aktivan u kult. životu New Yorka i nastavlja knjiž. rad.

Iako je u vrijeme svoje uprave u MGM-u i RKO-u bio formalno odgovoran za stotine filmova, među producentima je koji su — s obzirom na mogućnosti — postigli vrlo mnogo.