SCHAFFNER, Franklin J.

SCHAFFNER, Franklin J., am. redatelj (Tokio, 30. V 1920 — Santa Monica, California, 2. VII 1989). Za rata u mornarici. Film. karijeru otpočinje kao pomoćnik redatelja u film. novostima → March of the Time. Od 1949. radi za tv-kompaniju CBS, ubrzo postavši zapažen redatelj; osvaja 3 tv-nagrade Emmy za igr. programe, te 1 za dokum. film Tour of the White House (1962). God. 1961-63. savjetnik je za televiziju predsjednika J. F. Kennedyja. U tom razdoblju režira i na Broadwayu. Kao film. redatelj ne iskazuje posebne žanrovske ili tematske interese (iako donekle pretežu politički), već uspjeh ostvaruje zahvaljujući vrsnom radu s glumcima i ekraniziranju poznatijih knjiž. predložaka. Nakon 1 nedovršenog projekta debitira Striptizetom (The Stripper, 1963) prema kaz. komadu W. Ingea, o vezi striptizete na zalasku karijere (J. Woodward) i 19-godišnjeg mladića u kansaškoj provinciji. U polit. drami Najbolji čovjek (The Best Man, 1964) problematizira polit. borbe u natjecanju za predsjedničku nominaciju (scenarij G. Vidala prema vlastitom komadu), dok se Knezom ratnikom (The War Lord, 1965) okreće srednjovjekovlju. Nakon špijunskog filma Dvojnik (The Double Man, 1967) prema romanu H. S. Maxfielda, svoj prvi veliki komerc. uspjeh ostvaruje Planetom majmunâ (Planet of the Apes, 1968), znanstveno-fantastičnom »pričom obrata« u kojoj Zemljom, nakon uništenja postojeće organizacije života, vladaju majmuni (dr. redatelji snimili su 4 nastavka, a realizirana je i istoimena tv-serija). Oscar za najbolji film i režiju donosi mu Patton — general od čelika (Patton, 1970) prema scenariju F. F. Coppole, portret kontroverznoga am. generala — impulzivne »vojničine« i antikomunista ali uvijek dostojnog poštovanja, koji nakon svojih uspjeha u II svj. ratu nastoji da SAD zarate sa SSSR-om (u SFRJ film je bio privremeno povučen iz distribucije). Tema njegova idućeg filma Nikolaj i Aleksandra (Nicholas and Alexandra, 1971, nominacija za Oscar za najbolji film) je život i smrt posljednjega rus. cara Nikolaja Romanova i njegove obitelji, koje prikazuje s izrazitim simpatijama. Slijedi još jedna obradba best-sellera, Leptir (Papillon, 1973) prema H. Carrièreu, o pokušajima bijega dvojice zatočenika sa Đavoljeg otoka (S. McQueen i D. Hoffman). Lošije su mu bili prihvaćeni Otoci u struji (Islands in the Stream, 1977) prema E. Hemingwayu, dok u zapaženijim Momcima iz Brazila (The Boys from Brazil, 1978) oblikuje priču o monstruoznomu »genetskom inženjeringu« nacističkog zločinca Mengelea (G. Peck). Poč. 80-ih godina režira pustolovinu Kobna sfinga (Sphinx, 1980) i »ljubavnu priču s glazbom« Yes, Giorgio! (1983) sa L. Pava rottijem u gl. ulozi.