RUTTMANN, Walter

RUTTMANN, Walter, njem. redatelj (Frankfurt a/M, 28. XII 1887 — 15. VII 1941). Studirao arhitekturu u Zürichu i slikarstvo u Berlinu. Jedan od utemeljitelja njem. eksperimentalnog filma, kao učenik V. Eggelinga isprva eksperimentira s tzv. pokretnim geometrijskim oblicima. Njegov prvi film Zvučni val (Die tönnende Welle, 1921) jedan je od prvih pokušaja zv. filma. U sljedećem eksperimentu Opus I-IV (1921-25) pokušao je — s pomoću ritmičkog »disharmoničnoga montažnog niza« jedva zamjetljivih oblika koji podsjećaju na rendgenske snimke — stvoriti »vizualnu glazbu« koja je znatno utjecala na niz dr. avangardista. Potom je za I dio Nibelunga (1924) F. Langa realizirao sablasnu sekvencu sna (Der Falkentraum), a 1926. surađivao sa L. Reiniger na Pustolovinama princa Ahmeda, prvomu cjelovečernjemu anim. filmu. Njegovo najznamenitije djelo je Berlin — simfonija velegrada (Berlin — Die Symphonie einer Grosstadt, 1927), s fotografijom R. Baberskea i muzikom E. Meisela, prema sporovima koji još uvijek traju — za neke dokum. a za druge eksp. film. U stvari, to je »eksperimentalni dokumentarni film« o »Berlinu od zore do ponoći«; koristeći iskustva D. Vertova i njegova kino-oka, kao i mjestimice S. M. Ejzenštejna (montaža atrakcijâ), stvorio je ritmički i vizualno impresivni film. zapis o životu velegrada; pojedine sekvence (automobili, tramvaji, tračnice, hodanje ljudi itd.) kao zaokružene ritmičke cjeline nerijetko trpe usporedbu s kadencama iz najuspjelijih avangardnih glazb. ostvarenja; iako je naglasak bio više na ritmičko-vizualnoj komponenti no na prikazu života i traganju za nekom transcendirajućom idejom, film je ostvario golem uspjeh i inicirao čitav niz po njemu nazvanih simfonija velegrada. Nakon svoga prvoga zv. filma Melodija svijeta (Melodie der Welt, 1928) realizira svoj najradikalniji eksperiment — film Svršetak tjedna (Wochenende, 1931), zapravo montažu samoga zv. zapisa na »praznoj vrpci« (bez slikâ). U Italiji se okušao i na igr. filmu (Čelik — Acciaio, 1933 /prema scenariju L. Pirandella/). Od tada se posve posvetio dokum. filmu. Iako lijeve polit. inklinacije, pomaže L. Riefenstahl u filmu Trijumf volje (1935) — u sceni Hitlerova »mesijanskog« spuštanja s neba »da spasi njemački narod«. Postupno svojim djelovanjem postaje zagovornik nacionalsocijalizma, pa za nacističku propagandu snima film o njem. vojsci Njemački tenkovi (Deutsche Panzer, 1940). Snimajući na fronti propagandnu Pobjedu na Istoku (Sieg im Osten, 1941) pogiba za jedne protuofenzive sovj. armije.