RUTTENBERG, Joseph

RUTTENBERG, Joseph, am. snimatelj podrijetlom iz Rusije (Petrograd /danas Lenjingrad/, 4. VII 1889 — Los Angeles, 1. V 1983). Član A. S. C. U SAD od ranog djetinjstva. Isprva kurir, potom novinar i foto-reporter u Bostonu. Od 1911. snima film. novosti, a 1915. postaje asistent snimatelja u kompaniji Fox; 1926-62. radi za MGM. Samostalno snima od 1931. Njegovu fotografiju odlikuje podvrgavanje tipičnim zahtjevima hollywoodske produkcije, precizan prikaz radnje i, osobito, glumaca, ali — povremeno — i sposobnost prilagođavanja redateljima osebujnog stila (npr. ekspresionistička crno-bijela fotografija u Zakonu linča, 1936, F. Langa ili spektakularan ali krajnje harmoničan kolor kojim sugestivno dočarava atmosferu fin-de-sièclea u Gigi, 1958, V. Minnellija /Oscar za kolor-fotografiju/). Uz L. Shamroya snimatelj s dosad najviše Oscara (4), dobio ga je i za crno-bijele filmove Gospođa Miniver (W. Wyler, 1942) i Netko tamo gore me voli (R. Wise, 1956) te u jedinstvenoj konkurenciji za Veliki valcer/Priče iz bečke šume (J. Duvivier, 1938). Nominiran je bio za crno-bijele filmove Most Waterloo (M. LeRoy, 1940), Fantom Londona (V. Fleming, 1941), Gospođa Curie (M. LeRoy, 1944), Plinsko svjetlo (G. Cukor, 1944) i Julije Cezar (J. L. Mankiewicz, 1953) te za film u boji Butterfield 8 (Da. Mann, 1960, sa Ch. Hartenom). Povukao se 1968.

Ostali važniji filmovi: Borba (D. W. Griffith, 1931); Tri kuma (R. Boleslawski, 1936); Jedan dan na trkama (S. Wood, 1937); Veliki grad (F. Borzage, 1937); Tri ratna druga (F. Borzage, 1938); Konfekcijski anđeo (H. C. Potter, 1938); Žene (F. Cukor, 1939, sa O. T. Marshom); Broadwayska melodija iz 1940. (N. Taurog, 1940, sa O. T. Marshom); Drug X (K. Vidor, 1940); Philadelphijska priča (G. Cukor, 1940); Žena s dva lica (G. Cukor, 1941); Žena godine (G. Stevens, 1942); Robovi prošlosti (M. LeRoy, 1942); Predstavljanje Lily Mars (N. Taurog, 1943); Gospođa Parkington (T. Garnett, 1944); Dolina odluke (R. Garnett, 1945); Avantura (V. Fleming, 1945); Želi me (G. Cukor i M. LeRoy, 1947); Ubojica McCoy (R. Rowland, 1947); Mito (R. Z. Leonard, 1949); Sporedna ulica (A. Mann, 1949); Irene Forsyte (C. Bennett, 1949); Priča o Miniverovima (H. C. Potter, 1950); Veliki Caruso (R. Thorpe, 1951); Zarobljenik dvorca Zenda (R. Thorpe, 1952); Latinski ljubavnici (M. LeRoy, 1953); Brigadoon — škotski san (V. Minnelli, 1954); Kad sam posljednji put vidio Pariz (R. Brooks, 1954); Prekinuta melodija (C. Bernhardt, 1955); Kismet (V. Minnelli, 1955); Labud (Ch. Vidor, 1956); Odbojna debitantica (V. Minneli, 1958); Olupina broda Mary Deare (M. Anderson, 1959); Priča o Jean Harlow (G. Douglas, 1965); Silvija (G. Douglas, 1965); Oscar (R. Rouse, 1966).