ROZSA, Miklos

ROZSA, Miklos ili Nicholas (pr. ime Miklós Rózsa), am. skladatelj madž. podrijetla (Budimpešta, 18. IV 1907). Već od 5. godine svira violinu, kasnije studira glazbu u Leipzigu, Parizu i Londonu. Nastupao je kao pijanist i dirigent. Skladao je komorna i simfonijska djela te baletnu muziku; njegove kompozicije inspirirane madž. folklorom odaju utjecaj Z. Kodálya i B. Bartóka. Od 1931. u Parizu, a od 1935. u Londonu kao umj. rukovoditelj jedne plesne trupe. Film. muziku piše od 1937 (Vitez bez oklopa J. Feydera) na inicijativu producenta A. Korde i njegova glazb. voditelja M. Mathiesona. U Hollywoodu od 1941 (Lydia J. Duviviera), podjednako uspješno sklada za filmove različitih žanrova i razvija se u jednog od najznačajnijih film. kompozitora engl. govornog područja. Do 1941. sâm i orkestrira svoje partiture (otada to za nj vrlo uspješno čini Eugene Zador). Rozsina muzika za film Knjiga o džungli (Z. Korda, 1942) snimljena je — kao prva uopće — na ploču, i on je vjerojatno skladatelj s najviše takvih ploča. Oscarom je nagrađen za sugestivne dramatične partiture filmova Opsjednut (A. Hitchcock, 1945) i Dvostruki život (G. Cukor, 1947), kao i za spektakularno-ilustrativnu Ben-Hura (W. Wyler, 1959). Do 1981. napisao je muziku za oko 100 filmova. Inspiriran njegovim Koncertom za violinu i orkestar (skladanim za violinista J. Heifetza), B. Wilder je snimio film Privatni život Sherlocka Holmesa (1970). Od 1945. R. je profesor film. muzike na sveučilištu Southern California. Objavio je Dvostruki život: autobiografija Miklosa Rozse (Double Life: The Autobiography of Miklos Rozsa, New York 1982).

Ostali važniji filmovi: South Riding (V. Saville, 1937); Špijun u crnom (M. Powell, 1939); Četiri pera (Z. Korda, 1939); Bagdadski lopov (L. Berger, M. Powell i T. Whelan, 1940); Zalazak sunca (H. Hathaway, 1941); Lady Hamilton (A. Korda, 1942); Biti ili ne biti (E. Lubitsch, 1942); Pet grobova do Kaira (B. Wilder, 1943); Sahara (Z. Korda, 1943); Tamne vode (A. De Toth, 1944); Dvostruka obmana (B. Wilder, 1944); Izgubljeni izlet (B. Wilder, 1945); Krv na suncu (F. Lloyd, 1945); Nezaboravna melodija (Ch. Vidor, 1945); Ubojice (R. Siodmak, 1946); Neobična ljubav Marthe Ivers (L. Milestone, 1946); Crvena kuća (D. Daves, 1947); Afera Macomber (Z. Korda, 1947); Gruba sila (J. Dassin, 1947); Goli grad (J. Dassin, 1948, sa F. Skinnerom); Tajna iza vrata (F. Lang, 1948); Uzduž i poprijeko (R. Siodmak, 1948); Odluka zapovjedništva (S. Wood, 1949); Gospođa Bovary (V. Minnelli, 1949); Mito (M. Z. Leonard, 1949); Istočna strana — zapadna strana (M. LeRoy, 1949); Adamovo rebro (G. Cukor, 1949); Džungla na asfaltu (J. Huston, 1950); Kriza (R. Brooks, 1950); Quo vadis? (M. LeRoy, 1951); Ivanhoe (R. Thorpe, 1952); Julije Cezar (J. L. Mankiewicz, 1953); Mlada Bess (G. Sidney, 1953); Mogambo (J. Ford, 1953); Vitezovi okruglog stola (R. Thorpe, 1953); Beau Brummell (C. Bernhardt, 1954); Mjesečeva flota/Gusari iz Moonfleeta (F. Lang, 1955); Spojište Bhowani (G. Cukor, 1955); Porez na okrutnost (R. Wise, 1955); Diane (D. Miller, 1956); Žudnja za životom (V. Minnelli, 1956); Nešto vrijedno (R. Brooks, 1957); Doba života i doba smrti (D. Sirk, 1958); El Cid (A. Mann, 1961); Kralj kraljeva (N. Ray, 1961); Sodoma i Gomora (R. Aldrich i S. Leone, 1961); »Vip« (A. Asquith, 1963); Zelene berete (J. Wayne i R. Kellogg, 1968); Providnost (A. Resnais, 1977, César); Fedora (B. Wilder, 1978); Posljednji zagrljaj (J. Demme, 1979); Kroz ušicu igle/Špijun zvan Igla (R. Marquand, 1981).