ROSSEN, Robert

traži dalje ...

ROSSEN, Robert (pr. ime R. Rosen), am. redatelj, producent, scenarist i pisac (New York, 16. III 1908 — New York, 18. II 1966). Iz ortodoksne žid. obitelji, školovao se na sveučilištu New York, gdje se bavio kaz. amaterizmom. Isprva kraće vrijeme profesionalni boksač, potom počinje objavljivati kaz. komade te režirati (off-Broadway, zatim i Broadway). Nakon premijere (1936) svog komada Ljepota tijela (Body Beautiful) dobiva angažman kao scenarist kompanije Warner Bros. God. 1937-48. osobito se ističe scenarijima za više thrillera sa soc. motivima i ideol. konotacijama, među kojima su najznačajniji Oni neće zaboraviti (M. LeRoy, 1937) i Obračun u podzemlju (R. Walsh, 1939). Rossenov new-dealovski liberalizam iz scenar. razdoblja u red. projektima sve više skreće prema marksističkom svjetonazoru. Njegova ostvarenja iz prve faze — krim. film Johnny O'Clock (1947), drama iz svijeta profesionalnog boksa Tijelo i duša (Body and Soul, 1947) prema scenariju A. Polonskog i sa J. Garfieldom u gl. ulozi, te Svi kraljevi ljudi (All the King's Men, 1949, Oscar za najbolji film i nominacija za režiju) prema romanu R. Penna Warrena, studija fašistoidnih mentaliteta i korupcije u am. politici, jasna aluzija na južnjačkog političara Hueyja Longa (B. Crawford) — istaknuti su primjeri, u am. poratnoj produkciji, kritički intoniranih sižeja koji problematiziraju osnovna etička ili pravna načela. Zbog toga je dospio na → crnu listu; iako je nakon 2 godine Komitetu za ispitivanje antiameričke djelatnosti poslao popis s imenima oko 50 njemu znanih komunista, morao je napustiti Hollywood, ali nije prekinuo karijeru. Tako u Meksiku snima Prkosne bikove (Brave Bulls, 1951), romant. melodramu s junakom (M. Ferrer) hemingwayevskog tipa, a u Italiji komerc. film Mambo (1955) sa S. Mangano. U Hollywood se vraća 1959. da bi režirao film Došli su u Corduru (They Came to Cordura, 1959) o 6 am. vojnika u Meksiku 1916, koji kolebaju između hrabrosti i kukavičluka. Slijedi njegovo najznačajnije ostvarenje Hazarder (The Hustler, 1961, nominacija za Oscara za najbolji film i režiju), sa P. Newmanom u jednoj od najboljih uloga, »zakašnjeli« film noir, jedna od najsugestivnijih studija gubitništva u am. filmu (s radnjom u svijetu profesionalnih igrača biljara). Posljednji film Lilith (1964), iako Rossenov najlirskiji, tmurna je analiza shizofrenije; kritičari franc. časopisa »Cahiers du Cinéma« na osnovi tog ostvarenja dodjeljuju mu — iako redatelju kod kojeg je ambicija jača od inspiracije — autorski status.

Ostali filmovi (kao redatelj): Aleksandar Veliki (Alexander the Great, 1956); Otok na suncu (Island in the Sun, 1957).

Ostali važniji filmovi — kao scenarist: Obilježena (L. Bacon, 1937); Neka prašina bude mojom sudbinom (L. Seiler, 1939); Morski vuk (M. Curtiz, 1941); Izvan magle (A. Litvak, 1941); Blues u noći (A. Litvak, 1941); Rub tame (L. Milestone, 1943); Šetnja na suncu (L. Milestone, 1946); Neobična ljubav Marthe Ivers (L. Milestone, 1946); Blago Sierra Madre (J. Huston, 1948, bez potpisa); kao producent: Agent (J. H. Lewis, 1949).

LIT.: A. Casty, The Films of Robert Rossen, New York 1969.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

ROSSEN, Robert. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4493>.