RIZZOLI, Angelo

RIZZOLI, Angelo, tal. producent (Milano, 31. X 1889 — Milano, 24. IX 1970). Osnivač poznate izdavačke kuće Rizzoli. Film. producent od 1934 (kuća Novella Film); prvi mu je projekt Svačija gospođa M. Ophülsa, a najveći prijeratni komerc. uspjeh Dat ću milijun (1935) M. Camerinija. Nakon II svj. rata na čelu tvrtke Dear Film (kasnije Rizzoli Film, koja i danas djeluje) razvija široku i raznovrsnu produkcijsku djelatnost; tako financira film Franjo Asiški, božji lakrdijaš (1950) R. Rossellinija, za koji je u to doba trebalo mnogo producentske hrabrosti, a surađuje i na izrazito neorealist. projektima (npr. Umberto D, 1952, V. De Sike). Komerc. uspjehe ostvaruje serijom o don Camillu (Don Camillo, 1951, i Povratak don Camilla, 1952, J. Duviviera, Don Camillo i Peppone-poslanik, 1955, i Don Camillo monsignore ma non troppo, 1962, C. Gallonea, te Drug don Camillo, 1965, L. Comencinija). Razvija i znatnu koprodukcijsku aktivnost: najčešće s Francuskom (npr. Fanfan la Tulipe, 1951, Lucrezia Borgia, 1953, i Gospođa Du Barry, 1954, Christiana-Jaquea, Ljepotice noći, 1952, Veliki manevri, 1955, i Ulica snova, 1957, R. Claira, Madame de..., 1953, M. Ophülsa i Hibernatus, 1969, É. Molinaroa), ali i sa SAD (npr. Udri đavola, 1953, J. Hustona i Bosonoga kontesa, 1954, J. L. Mankiewicza), Njemačkom (npr. Tigar od Ešnapura, 1958, i Indijski nadgrobni spomenik, 1959, F. Langa) i dr. I kasnije proizvodi mnoge umj. i komerc. uspjehe tal. kinematografije: Sestra Letizia (1956) M. Camerinija, Snovi u ladici (1957), Pakao u gradu (1958) i Odmetnik (1961) R. Castellanija, Kapo (1960) G. Pontecorva, Slatki život (1960), Osam i pol (1963) i Giulietta i duhovi (1965) F. Fellinija, Prokleta prijevara (1960) i Serafino (1968) P. Germija, Viva Italija! (1961) R. Rossellinija, Pomračenje (1962) M. Antonionija, Ja, ja... pa ostali (1965) A. Blasettija, Neshvaćen (1968) L. Comencinija, Galileo (1968) L. Cavani i dr. Dugo godina bio je na čelu i jedne od vodećih evr. distribucija — Cineriz.