RITT, Martin

RITT, Martin, am. filmski, kazališni i tv-redatelj i glumac (New York, 2. III 1920). Studirao na Elon Collegeu. Karijeru otpočinje kao kaz. glumac 1937 (Zlatni dječak C. Odetsa), dok na filmu debitira 1944 (Krilata pobjeda G. Cukora). Nakon II svj. rata uči glumu u Actors' Studiju. Režirao je nekoliko angažiranih kaz. predstava, te glumio u 150 a režirao više od 100 tv-drama. Kao film. redatelj zapaženo debitira 1957 (Rub grada/Na kraju grada — Edge of the City), inaugurirajući svoju čestu temu — rasizam. Realist. prosede, kojim se istaknuo u svom prvijencu, manje je zamjetan u sljedećim filmovima, u kojima se okreće realizacijama knjiž., uglavnom am. baštine; Dugo toplo ljeto (The Long Hot Summer, 1958) i Krik i bijes (The Sound and the Fury, 1959) po W. Faulkneru, Avanture mladog čovjeka (Hemingway's Adventures of a Young Man, 1962) po W. Hemingwayu te Špijun koji je došao iz hladnoće (The Spy Who Came In from the Cold, 1966) po J. Le Carréu ne postižu, međutim, očekivan uspjeh. Realizmu se vraća Hudom (1963, nominacija za Oscara za režiju), suzdržanim i oporim prikazom života rančerske obitelji, a pažnju privlači i filmom Bijes/U sjeni zločina (The Outrage, 1964) — western-remakeom Kurosawina Rašomona iz 1950. Sedamdesetih godina ističe se s više ambicioznih društvenokritičkih projekata izrazite liberalističke orijentacije. Zavjerenici (The Molly Maguires, 1970) govori o tajnom društvu ir. rudarâ s kraja XIX st., Crni izazov (The Great White Hope, 1970), Pasji život (Sounder, 1972, nominacije za Oscara za najbolji film) i Conrack (1974, Glavna nagrada /ex aequo! u Karlovym Varyma) obnavljaju zanimanje za položaj Crnaca u SAD, dok u Paravanu (The Front, 1976) miješanjem ironije i dramatike »secira« makartizam, kojeg je i sâm bio žrtva (u filmu surađuju i brojne dr. žrtve »lova na vještice«); najveći kritičarski uspjeh postiže Normom Rae (1979, nominacija za Oscara za najbolji film), o organiziranju sindikalnog pokreta u južnjačkom gradiću, sa S. Field u gl. ulozi (s kojom surađuje i u Sporednim putovima — The Back Roads, 1981, i Murphyjevoj romanci — Murphy's Romance, 1985). Uspjeha ima i kritikom am. sudskog sistema u filmu Lude (Nuts, 1987 /započeo M. Rydell/), sa B. Streisand u ulozi optužene prostitutke koja se bori da dokaže svoje mentalno zdravlje. Često surađuje sa scenaristom I. Ravetchom. Usporedo i dalje nastupa kao film. glumac (npr. Sudac i njegov krvnik, 1975, M. Schella i Žena profesionalca, 1985, H. Ashbyja).

Ostali filmovi: Krik u noći (No Down Payment, 1957); Crna Orhideja (The Black Orchid, 1958); Pet ošišanih žena (Five Branded Women/Jovanka e le altre, 1959, u Italiji); Pariški blues (Paris blues, 1961); Hombre (1967); Sicilijanska braća (The Brotherhood, 1968); Pete i Tillie (Pet 'n' Tillie, 1972); Životna utrka (Casey's Shadow, 1978); Pređi rijeku (Cross Creek, 1983); Stanley i Iris (Stanley and Iris, 1990).

LIT.: Sh. Whitaker, Martin Ritt, London 1972.