REYNAUD, Émile

traži dalje ...

REYNAUD, Émile, franc. izumitelj i pionir kinematografije (Montreuil, 8. XII 1844 — Ivry, 8. I 1918). Sin gravera crtežâ i medaljâ. Kao mladić izučava tehniku i fotografiju (otvara fotogr. atelje), kasnije i osnove optike i stroboskopije. God. 1873-77. konstruira uređaje koji bi trebali projicirati »žive slike«; najusavršeniji model, → praxinoscope, dovršava 1877, a u lipnju 1880. demonstrira ga pred komisijom Francuskog društva za unapređenje fotografije i zaštićuje patentom. Nakon toga počinje masovnu proizvodnju théâtre-praxinoscopea, uređaja za »zabavu i razonodu« koji uskoro postaje senzacija u Francuskoj, a i u nekim dr. zemljama. God. 1882. lansira model s dodatkom laterne magike i naziva ga praxinoscope à projection. Poput F. von Uchatiusa, i R. dolazi do spoznaje da ovakvi uređaji u službi individualne zabave nakon određenog vremena publici postaju nezanimljivi; stoga je nužno proizvesti napravu za masovnije gledalište i s većim brojem slika, kako bi projekcija mogla trajati barem desetak minuta bez prekida. Nakon niza eksperimenata, uspijeva dovršiti (i 1888. patentirati) svoj životni san — projekcijski aparat odn. uređaj s kojim su se »žive slike« mogle projicirati pred neograničenim brojem gledatelja (kako je R. slike na vrpcu crtao rukom, ubraja se i među pionire animacije). God. 1892. potpisuje 10-godišnji ugovor s muzejom Grévin (kabinet voštanih figura) i u velikoj dvorani instalira svoj uređaj; predstave su reklamirane kao optički teatar (théâtre optique), a prikazivane su do 1900. U tih 8 godina R. je, prema sačuvanim podacima, održao oko 12 800 projekcija trajanja 7-15 min, pred oko 500 000 gledatelja. Pojavom filma, zanimanje publike naglo je opalo, pa 1900. muzej raskida ugovor, a R. ostaje bez nužnih sredstava, te razočaran i rastrojen 1911. baca svoje vrpce u Seinu. Umire u neimaštini.

Iako njegovo djelo ustvari ne predstavlja kino-projekciju i ne sadrži negativ-pozitiv postupak koji bi nastajao fotogr. putem, njegove zasluge za kasniji razvitak kinematografije ipak su velike, jer je prvi uveo perforaciju za pokretanje film. vrpce, organizirao javne projekcije s trajanjem, a značajan je i za razvitak crt. filma kao zabave i sredstva ekon. propagande.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

REYNAUD, Émile. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4398>.