LZMK

Filmska enciklopedija

RENOIR, Claude Filmska traka traži dalje ...

RENOIR, Claude, franc. snimatelj (Pariz, 4. XII 1914). Unuk slikara Augustea R., sin → Pierrea R., nećak → Jeana R. Isprva asistent snimatelja (npr. B. Kaufmana, Ch. Matrasa i dr.). Samostalnu karijeru omogućuje mu stric, u čijem filmu Toni debitira 1934; i nakon toga povremeno asistira (npr. C. Courantu u filmu Čovjek zvijer, 1938, J. Renoira). U počecima karijere osjeća se utjecaj njemačke filmske fotografije (osobito E. Schüfftana), a kasnije — kada počinje snimati u boji — i djedova slikarstva (osobito na harmoniju bojâ, izražavanje emocijâ uporabom kolora i sl.), što je posebno uočljivo u filmovima Rijeka (1951), Zlatna kočija (1952) i Helena i muškarci (1956) J. Renoira. U njegovim Pravilima igre (1939, sa J. Bacheletom) po prvi put koristi dubinski kadar, što je moglo imati utjecaja na stil O. Wellesa, W. Wylera i dr. Za II. svj. rata radi u film. odjelu franc. vojske. Kasnije je zanimljiva njegova suradnja sa R. Vadimom, osobito u Barbarelli (1967) gdje koristi žive, gotovo šokantne pop-boje ali povremeno i monokromatsko obojenje, i sa A. Astrucom u filmu Jedan život (1957) gdje stvara impresionistički ugođaj. U njegovu podosta neujednačenu opusu još se izdvajaju dokum. film Misterij Picasso (H.-G. Clouzot, 1956) te igrani Gospodin Vincent (M. Cloche, 1947), Vještice iz Salema (R. Rouleau, 1957), Francuska veza broj 2 (J. Frankenheimer, 1975) i Špijun koji me je volio (L. Gilbert, 1977). Sa R. Lefèvreom korežirao je film Gajdaška opera (Opera-Musette, 1942).

Ostali važniji filmovi: Izlet (J. Renoir, 1936-40, sa J. Bourgoinom /nedovršen/); Velika iluzija (J. Renoir, 1937, sa Ch. Matrasom); Zatvor bez rešetaka (L. Moguy, 1938, sa Ch. Matrasom); Mirni otac (R. Clément, 1946); Dva anđela u škripcu (M. Tourneur, 1948); Sastanak u srpnju (J. Becker, 1949); Maddalena (A. Genina, 1953); Zločin i kazna (G. Lampin, 1956); Varalice (M. Carné, 1958); Ničija zemlja (M. Carné, 1960); Umrijeti od užitka (R. Vadim, 1960); Baraba (R. Fleischer, 1962, sa A. Tontijem); Dezerter (A. Cavalier, 1964); Velika avantura (G. Oury, 1966); Topli plijen (R. Vadim, 1966); Tri koraka kroz ludilo (omnibus, epizoda R. Vadima, 1967); Luđakinja iz Chaillota (B. Forbes, 1969, sa B. Guffeyjem); Dama u automobilu s naočarima i puškom (A. Litvak, 1969); Konjanici (J. Frankenheimer, 1970); Avanturisti (L. Gilbert, 1970); Provalnik (H. Verneuil, 1971); Mladenci godine II/Nicolas Philibert u ratu i ljubavi (J.-P. Rappeneau, 1971); Ubojica (D. de La Patellière, 1972); Nedostižni cilj (J. Frankenheimer, 1972); Zmija (H. Verneuil, 1973); Vjerna žena (R. Vadim, 1976); Krik života (J.-L. Bertucelli, 1976); Fatalne žene (B. Blier, 1976); Životinja (C. Zidì, 1977); Zanesenjak (C. Zidi, 1978); Liječnik (P. Granier-Deferre, 1979).

K. Mik.


Citiranje:
RENOIR, Claude. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 12.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4379>.

kratice i simboli