REDGRAVE, Vanessa

REDGRAVE, Vanessa, brit. filmska, kazališna i tv-glumica (London, 30. I 1937). Kći → Michaela R., sestra → Lynn R. Pohađala Central School of Music and Drama u Londonu. U kazalištu debitira 1957, a na filmu 1958. Šezdesetih godina afirmira se kao kaz. glumica (npr. kao Rosalind u Kako vam drago /Royal Shakespeare Company/), a filmu se vraća tek 1966. i za ulogu supruge shizofrenog slikara u Morganu K. Reisza nominirana je za Oscar i nagrađena u Cannesu; međunar. ugled osigurava joj lik misteriozne žene u Povećanju (1966) M. Antonionija. Visoka i koščata, ozbiljna, pomalo zagonetna lica, bez tipičnoga hollywoodskog glamoura, glumi većinom emancipirane žene, čega je najistaknutiji primjer uloga slavne balerine u biografskom filmu Isadora Duncan (1968) K. Reisza, za koju je ponovno nominirana za Oscar i nagrađena u Cannesu. Iako je velik uspjeh postigla i likom grbave ali senzualne redovnice u Demonima (1970) K. Russella, nije ostvarila očekivanu karijeru međunar. zvijezde. Oscar dobiva za sporednu ulogu ilegalke pokreta otpora u faš. Njemačkoj u Juliji (1977) F. Zinnemanna. Likovi emancipiranih žena u skladu su i s njenom polit. aktivnošću; izrazito lijevo orijentirana (kvalificiraju je kao trockisticu), beskompromisno se zalaže za napredne ideje (prava ženâ) i pokrete (Palestinci), a takva aktivnost poklapa se sa silaznom putanjom u karijeri i otežava joj hollywoodske angažmane. Veće uspjehe ostvarila je još naslovnom ulogom u Mariji Stuart (1971, nominacija za Oscar) Ch. Jarrotta, kao sufražetkinja iz XIX st. u Bostonkama (1984) J. Ivoryja i kao sredovječna profesorica obuzeta osjećajem krivnje zbog samoubojstva mladog ljubavnika u Weatherbyju (1985) D. Harea. Do 1988. nastupila je u oko 30 filmova. Uspješno glumi i na televiziji (npr. tv-serije Sviraj da preživiš /nagrada Emmy/, Wagner /i istoimeni film T. Palmera iz 1982/ i Petar Veliki) te i dalje u kazalištu.

Ostale važnije uloge: Camelot (J. Logan, 1967); Mornar iz Gibraltara (T. Richardson, 1967); Juriš lake konjice (T. Richardson, 1968); Mirno mjesto u prirodi/U vrtlogu nemira (E. Petri, 1968); Galeb (S. Lumet, 1968); Oh, kakav divan rat! (R. Attenborough, 1969); Iskradanje (T. Brass, 1970); Odmor (T. Brass, 1971); Trojanke (M. Cacoyannis, 1971); Ubojstvo u Orijent-ekspresu (S. Lumet, 1974); Izvan sezone (A. Bridges, 1975); Sedampostotna otopina (H. Ross, 1976); Agatha (M. Apted, 1979); Jenki (J. Schlesinger, 1979); Ledeni pakao (D. Sharp, 1979); Zatvoren u Americi (S. Corbucci, 1983); Pod parom (J. Losey, 1985).