LZMK

Filmska enciklopedija

RADEMAKERS, Fons Filmska traka traži dalje ...

RADEMAKERS, Fons, niz. redatelj, scenarist i producent (Roosendaal, 5. IX 1920). Iz vrlo obrazovane obitelji liječnika-frankofila koji se bavio filozofijom. Zarana osjeća ljubav prema filmu te uči glumu u Parizu. Za II svj. rata kaz. glumac u Švicarskoj i Francuskoj, gdje kasnije i režira (npr. Dantonovu smrt G. Büchnera). Na filmu nakon rata, kad asistira V. De Siki, J. Renoiru, J. Beckeru, D. Leanu i Ch. Crichtonu. Vrativši se 1956. u Nizozemsku, posvećuje se režiji i ubrzo postaje najcjenjeniji niz. redatelj igr. filmova. Prvenac Selo na rijeci (Dorp aan de rivier, 1958) pod očitim utjecajem njegova prijatelja I. Bergmana, o liječniku protuslovne prirode — spremnom da se za druge žrtvuje, ali se prema njima odnosi s prezirom i cinizmom, nominiran je za Oscara, dok je »ozbiljna komedija« s radnjom na dan sv. Nikole Ta vesela večer (Makkers staakt uw wild geraas, 1960) nagrađivana u Berlinu. I Nož (Het mes, 1961), o mladiću u pubertetu, također podsjeća na Bergmanov opus (raniju fazu). Izuzetan komerc. uspjeh ostvaruje thrillerom o niz. pokretu otpora Kao dvije kapi vode (Als twee druppels water, 1963) prema noveli W. F. Hermana. Slijedi Ples čaplje (De dans van de reiger, 1966), s radnjom u Dubrovniku kao mjestu raščišćavanja odnosa između suzdržanog supruga (J. Desailly) i supruge suvremenijih nazora (G. Lindblom), opservacija o problematičnosti braka kao institucije. Novi veliki uspjeh jest nizozemsko-belg. koprodukcija Mira (1971), ljubavna tragikomedija u kojoj do izražaja dolazi njegov smisao za nar. tradiciju i bukoličnost s jedne strane, te za makabr-ugođaj s druge (u gl. Ulozi W. van Ammelrooy). Nakon neuspjeha filma Zbog mačaka (Niet voor de poesen, 1973) prema detektivskom romanu N. Freelinga, slijedi Max Havelaar (1976), u inozemstvu najgledaniji niz. film svih vremena; to spektakularno djelo po istoimenu romanu E. D. Dekkera (Multatulija), o korupciji u kolonijalnoj upravi Jave XIX st., snimano je na autentičnim lokacijama. Najveći međunar. uspjeh ostvaruje psihol. thrillerom Napad (De aanslag, 1986) prema romanu H. Mulischa, s radnjom koja počinje događajem potkraj II svj. rata, a čije posljedice junak osjeća i dugo nakon njega; djelo je nagrađeno Oscarom za najbolji film izvan engl. jezičnog područja. Nekim svojim ostvarenjima R. je i (ko)scenarist, a većini i producent — ponekad u vlastitoj tvrtki Fons Rademakers' Productie V. B.

Stvarajući donekle u suprotnosti s dokumentarističkom tradicijom karakterističnom za niz. produkciju, podjednako kozmopolit i suživljen s niz. tradicijom i kulturom, izraziti predstavnik film. modernizma, R. je jedini niz. redatelj igr. filmova vrhunskoga međunar. ugleda.

Njegova supruga Lili Rademakers filmska je redateljica.

Ostali filmovi: Moj prijatelj (Mijn vriend, 1979); Vrt ruža (The Rose Garden, 1989).

D. Mov.


Citiranje:
RADEMAKERS, Fons. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 2.6.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4279>.

kratice i simboli